Pregled bibliografske jedinice broj: 1065802
„Tko tu koga i zašto“: procesiranje višeznačnih sintaktičkih konstrukcija i strategije u odabiru referenta
„Tko tu koga i zašto“: procesiranje višeznačnih sintaktičkih konstrukcija i strategije u odabiru referenta // LinguaDOC – I. Scientific summit of CALS for doctoral students with the central topic "Research – from concept to publication
Rijeka, Hrvatska, 2017. str. 2-2 (predavanje, recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1065802 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
„Tko tu koga i zašto“: procesiranje višeznačnih
sintaktičkih konstrukcija i strategije u
odabiru referenta
(Who does what to whom": parsing ambiguous
syntactic constructions and strategies in
choosing the referent)
Autori
Matić, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
LinguaDOC – I. Scientific summit of CALS for doctoral students with the central topic "Research – from concept to publication
/ - , 2017, 2-2
Skup
LinguaDOC – I. znanstveni skup doktoranada HDPL-a s centralnom temom: Istraživanje-od zamisli do objave
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 25.11.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
sintaktičko procesiranje ; globalno višeznačne sintaktičke konstrukcije, odabir referenta
(parsing ; globally ambiguous structures ; referential relations)
Sažetak
U procesu razumijevanja rečenice razlikuju se dvije razine analize: parsiranje (od eng. parsing ; dalje u tekstu: sintaktičko procesiranje) i analiza samog značenja. Sintaktičko procesiranje odnosi se na inkrementalne procese uključene u izgradnju sintaktičkih struktura tijekom razumijevanja jezika (van Gompel i Pickering, 2007) koji, unatoč brojnim istraživanjima, ostaju intrigantni. Naime, još uvijek nije razjašnjeno što pokreće obradu i utječe na strategije analize, tj. na koje se obavijesti tijekom obrade rečenice ljudi oslanjaju i o čemu to ovisi. Tijekom godina razvijeni su brojni modeli od kojih su dugo najutjecajniji bili serijalni/modularni (primjerice, Fodor, 1983) koji naglašavaju univerzalnost u oslanjanju na sintaktičke informacije te paralelni/interaktivni (primjerice, MacDonald i sur., 1994) koji ističu da se istovremeno obrađuju sve dostupne obavijesti. Modeli su se dugo testirali gotovo isključivo na engleskom jeziku zbog čega su spoznaje navodile na krivi trag. Učestalija međujezična istraživanja postupno dovode do novih uvida ; primjerice da se odabir referenta u odnosnim rečenicama među jezicima razlikuje ili da govornici različitih jezika prilikom obrade upotrebljavaju različite strategije (Cuetos i Mitchell, 1988). Posljednjih se godina pojavljuju novi modeli, ponajprije utemeljeni na istraživanjima provedenima u stvarnom vremenu (eng. on-line), koji sintaktičkom procesiranju pristupaju na drugačiji način, povezujući prethodne modele i sugerirajući da se procesiranje odvija vrlo nedeterministički (Van Gompel i sur., 2001). Ova se istraživanja u najvećoj mjeri temelje na promatranju obrade privremeno i globalno višeznačnih rečenica u usporedbi s onima gdje je referent jasno određen. Novije spoznaje jasno upućuju na postojanje očitih međujezičnih, ali i individualnih razlika u mehanizmima obrade, kao i na potrebu za daljnjim istraživanjima. Uzevši sve navedeno u obzir, ideja istraživanja jest ispitati preferencije u odabiru referenta u globalno višeznačnim rečenicama u hrvatskom jeziku korištenjem eksperimentalnih metoda poput praćenja pokreta očiju te istražiti koji jezični, ali i nejezični čimbenici (primjerice, raspon radne memorije) utječu na navedene procese koje planiram istraživati.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Logopedija, Interdisciplinarne humanističke znanosti
