Pregled bibliografske jedinice broj: 1065771
Čujemo li Gluhe? – Informiranost o jeziku i kulturi Gluhih
Čujemo li Gluhe? – Informiranost o jeziku i kulturi Gluhih // 4. dani obrazovnih znanosti = 4th Days of Educational Sciences
Zagreb, Hrvatska, 2018. str. 70-70 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1065771 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Čujemo li Gluhe? – Informiranost o jeziku i kulturi Gluhih
(Do we hear the Deaf? - Awareness of the language and culture of the Deaf)
Autori
Milković, Marina ; Šuljić, Karmen ; Visković, Mateja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
4. dani obrazovnih znanosti = 4th Days of Educational Sciences
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.10.2018. - 26.10.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
znakovni jezik, kultura gluhih, informiranost
(sign language ; Deaf culture ; awareness)
Sažetak
Cilj rada “Čujemo li Gluhe” - Informiranost o jeziku i kulturi Gluhih” jest predstaviti kako dio čujuće populacije vidi gluhoću te koliko je javnost upoznata s odrednicama kulture Gluhih. Okosnica rada bio je sociološko-kulturalni model gluhoće, koji na istu gleda kao na različitost te prepoznaje kako Gluhi imaju vlastitu kulturu, jezik, običaje i povijest, te ih predstavlja kao jezično-kulturalnu manjinu. Suprotnost sociološko-kulturalnom modelu gluhoće jest medicinsko-patološki model koji na gluhoću gleda kao na nedostatak, deficit i stanje koje je potrebno izliječiti. Ovaj se rad bori upravo protiv takvih, negativnih stavova okoline. Informiranost se procijenila Upitnikom o gluhima (Ivasović, 2014). Upitnik su ispunjavali profesori/nastavnici i učenici gimnazije, srednje fizioterapeutske, srednje medicinske škole te učenici srednje medicinske škole koji su učili hrvatski znakovni jezik. Najslabije rezultate pokazali su učenici srednje fizioterapeutske škole, a najpovoljnije učenici koji su učili hrvatski znakovni jezik, što je odraz pozitivnih promjena u stavu prema Gluhima i znakovnom jeziku. Rezultati pokazuju neinformiranost o postojanju znakovnog jezika te neznanje da ovaj jezik jest pravi jezik od strane nastavnika. S obzirom na postojanje težnje za inkluzijom sve većeg broja djece s poteškoćama, a time i djece s oštećenjem sluha, želimo istaknuti da sustav zahtijeva bolju pripremljenost u vidu opsežnije edukacije prosvjetnih radnika o hrvatskom znakovnom jeziku te potrebama gluhih osoba. Ovi rezultati, također, pokazuju da je potrebno još mnogo rada na afirmaciji hrvatskog znakovnog jezika, kroz informiranje šire javnosti o njegovoj vrijednosti. Kako bi javnost razvila pozitivnije stavove, mora se upoznati sa značajkama kulture Gluhih te svim njezinim prednostima. Znakovni jezik prirodan je oblik komunikacije osoba s oštećenjem sluha te je potrebno povećati svjesnost javnosti, a time razbiti predrasude i negativne stavove prema znakovnom jeziku i zajednici Gluhih. Time, ujedno, stvaramo temelje za buduće obrazovanje gluhe djece na njima prirodnom jeziku, a prije svega okruženje koje je poticajno i podržavajuće za gluhog učenika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Logopedija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb
Profili:
Marina Milković
(autor)