Pregled bibliografske jedinice broj: 1065688
Likovni medij kao metoda procjene kod djece s teškoćama u razvoju
Likovni medij kao metoda procjene kod djece s teškoćama u razvoju, 2019., diplomski rad, diplomski, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1065688 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Likovni medij kao metoda procjene kod djece s
teškoćama u razvoju
(Visual arts as a method of assessment in children
with disabilities)
Autori
Bulić, Andrea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
23.09
Godina
2019
Stranica
55
Mentor
Miholić, Damir
Ključne riječi
procjena djetetovog crteža, djeca s teškoćama, procjena intelektualnog razvoja, procjena vizuo-motoričkog razvoja, procjena osobina ličnosti, Goodenough test, Bender- Geštlat test
(assessment of children's drawings, children with disabilities, assessment of intellectual development, assessment of visual-motor development, assessment of personality traits, Goodenough test, Bender-Gestalt test)
Sažetak
Razvojem dječje psihologije, krajem 19. i početkom 20. stoljeća razvija se interes za procjenu djetetovog crteža. Kroz crtež, različitim linijama, oblicima, simbolima i bojama dijete izražava svoj unutrašnji svijet. Velik broj stručnjaka smatra da su dječji crteži zbog svoje spontanosti i prirodnosti, valjan prikaz njegovih unutarnjih stanja i psiholoških karakteristika. U kontekstu procjene, dječji crteži se najčešće koriste kao indikatori intelektualnog razvoja te opće emocionalne prilagođenosti djeteta, a uglavnom se temelje na crtežima ljudske figure, osobito ako je sposobnost verbalne komunikacije smanjena. Kroz crtež se također procjenjuje ličnost, motorička zrelost, koordinacija pokreta i snalaženje u prostoru. Tema ovog diplomskog rada razrađena je na nekoliko temeljnih tematskih područja. U prvom dijelu govori se o likovnosti te što ona predstavlja za dijete ; prvenstveno igru, oblik komunikacije, komunikacije koja je ponekad ispred riječi, a u suštini je odraz djetetova razvoja. Zatim slijedi dio o djeci s teškoćama u razvoju, ističe se važnost ranog prepoznavanja, važnost procjene te rane intervencije koja prema istraživanjima nažalost u velikom broju ne obuhvaća veliki broj djece s teškoćama u razvoju, a jako je važna zbog intenzivnog razvoja i najveće mogućnosti rehabilitacije u najranijoj dobi. Treći dio je posvećen razumijevanju povezanosti likovnosti kroz sve razvojne domene ; motorički razvoj, kognitivni razvoj te socio-emocionalni razvoj. U četvrtom dijelu su predstavljene razvojne faze dječjeg crteža. Sve navedeno je zapravo uvod u bolje razumijevanje glavnog dijela, u kojem se konkretno govori o dijagnostici putem crteža ; procjeni intelektualnog razvoja, procjeni vizuo-motoričkog funkcioniranja te procjeni osobina ličnosti i emocionalne prilagođenosti, kroz različite testove, a najprimjenjivaniji u praksi su Goodenough test te Bender - Geštlat test. Raznim istraživanjima provjeravale su se metrijske karakteristike spomenutih testova, a i vjerodostojnost procjena kod različitih teškoća u razvoju poput usporenog intelektualnog razvoja, ADHD-a, autizma ili specifičnih teškoća u učenju. Procjena putem crteža, putem testova ili uviđanjem odstupanja od razvojne razine može pružiti dobar izvor informacija stručnjacima te usmjeriti ka detaljnijoj procjeni i potrebnoj daljnjoj intervenciji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb
Profili:
Damir Miholić
(mentor)