Naslov
Teorijske osnove primjene muzikoterapije kod poremećaja iz spektra autizma
(Theoretical framework of music therapy in treatment of autism spectrum disorders)

Autori
Pavičić, Mirna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
23.09

Godina
2019

Stranica
57

Mentor
Miholić, Damir

Ključne riječi
muzikoterapija, poremećaji iz spektra autizma, neurološka istraživanja, glazba
(music therapy, autism spectrum disorders, neurological research, music)

Sažetak
Poremećaji iz spektra autizma (PSA) su skupina neurorazvojnih poremećaja koje karakteriziraju teškoće socijalne komunikacije i socijalne interakcije i ponavljajuće / stereotipno ponašanje, uključujući hiper- ili hiporeaktivnost na odreĎene osjete iz okoline. Cilj ovog preglednog rada bio je pojasniti teorijske osnove primjene muzikoterapije, odnosno dati uvid u temeljne procese kojima ta vrsta intervencije omogućuje ostvarivanje kognitivnih, komunikacijskih, perceptivno- motornih, socijalnih i emocionalnih potreba osoba s PSA-om. Rezultati istraživanja u ovom preglednom radu upućuju na to da je glazba jedna od domena sačuvanih vještina i interesa pojedinaca s PSA-om (Janzen i Thaut, 2018) iako su primijećene poteškoće u sustavima više kortikalne obrade informacija, glazbene su vještine poput pamćenja i imenovanja tonova i melodija, diskriminacije i sinkronizacije ritma jednake ili nadprosječne u odnosu na tipičnu populaciju. Na temelju ovih informacija, muzikoterapija može pružiti osobama s PSA-om okolinu u kojoj se mogu ravnopravno, slobodno i kreativno izražavati bez obzira na perceptivne i senzorne poteškoće. Zbog karakteristika samog poremećaja, najčešće se primjenjuje improvizacijska muzikoterapija. U pregledu dosadašnjih spoznaja, rezultati meta analiza i pojedinačnih studija pokazuju da muzikoterapija pozitivno djeluje na primarne ishode socijalne interakcije, neverbalne komunikacijske vještine u kontekstu terapije, verbalne komunikacijske vještine, inicijacijsko ponašanje i socijalno- emocionalnu uzajamnost, ali gotovo svi autori upozoravaju na nemogućnost generalizacije tih rezultata zbog ograničenog broja ispitanika te manjka istraživačke metodologije i ukazuju na potrebu za rigoroznijim i kvalitetnijim stručnim istraživanjima. Zaključno, kako bi se učvrstila znanstvena podloga primjene muzikoterapije i unaprijedila istraživačka metodologija u budućim istraživanjima važno se usmjeriti na veće uzorke ispitanika, standardizirane mjerne instrumente kroz randomizirana kontrolirana ispitivanja ili kontrolirana klinička ispitivanja, istražiti učinkovitost različitih muzikoterapijskih pristupa u različitim dobnim skupinama s različitim razinama funkcioniranja te usporediti muzikoterapiju s drugim oblicima terapije te provoditi multidisciplinarna istraživanja koja procjenjuju odgovorne komponente i temeljne mehanizme muzikoterapije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti

POVEZANOST RADA