Naslov
Nematerijalna kulturna baština u Zagvozdu
(INTANGIBLE CULTURAL HERITAGE IN ZAGVOZD)

Autori
Batinić, Katarina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Split

Datum
29.05

Godina
2020

Stranica
111

Mentor
Prof. dr. sc. Marko Dragić

Ključne riječi
kulturna baština, Zagvozd, predaje, toponimija, pučki običaji
(cultural heritage, Zagvozd, traditions, toponymy, folk customs)

Sažetak
Zagvozd se prvi put spominje 533. godine. O starini ovog mjesta svjedoči i sam naziv Zagvozd koji je nastao od starohrvatske riječi gvozd. Uz sami naziv mjesta, različiti ekonimi, mikrotoponimi, hidronimi, oronimi, petronimi i krematonimi jesu blago kulturne baštine. Od davnih vremena zagvoški je puk svoju tradiciju kroz godinu temeljio na kršćanskoj vjeri. Tako se kroz godinu svetkuje spomen na različite svece, a najviše se običaja sačuvalo iz božićnog i uskrsnog vremena. Među vjerskim običajima kroz godinu ističe se tradicija procesije Za križen koja se održava na Veliki petak. Pečat i dokaz o utemeljenosti zagvoškog puka u vjeri jest i raskoš vjerske usmene lirike. Ističe se Pjesma o svetoj Luciji i Gospin plač. Osim religijski utemeljene ostavštine, u zagvoškoj glazbenoj sceni ističe se ganga. Narod se, uz gangu, zabavljao pričajući predaje, a zanimljivo je da je najveći broj predaja demonološkog tipa. Tako se svatko pribojavao vještica, mora, vukodlaka i vraga. Vjerovalo se da su spomenuti demoni najaktivniji tijekom pokladne noći.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija, Filologija, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA