Pregled bibliografske jedinice broj: 1065085
Prehrambene navike koje pogoršavaju gastrointestinalne simptome kod sindroma iritabilnog crijeva u mlađoj odrasloj populaciji
Prehrambene navike koje pogoršavaju gastrointestinalne simptome kod sindroma iritabilnog crijeva u mlađoj odrasloj populaciji, 2020., diplomski rad, diplomski, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Osijek
CROSBI ID: 1065085 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prehrambene navike koje pogoršavaju
gastrointestinalne simptome kod sindroma
iritabilnog crijeva u mlađoj odrasloj
populaciji
(Dietary Characteristics with Adverse Impact on
Irritable Bowel Syndrome Symptoms in Young Adults)
Autori
Sudar, Valentina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek
Mjesto
Osijek
Datum
04.06
Godina
2020
Stranica
46
Mentor
Banjari, Ines
Ključne riječi
sindrom iritabilnog crijeva ; IBS skor ; prehrana ; psihofizičko stanje
(irritable bowel syndrome ; IBS score ; diet ; psychophysical condition)
Sažetak
Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) je funkcionalni gastrointestinalni poremećaj kojeg karakterizira pojava abdominalne boli i poremećaji motilacije. S obzirom da značajno utječe na kvalitetu života i produktivnost oboljelih, predstavlja veliko opterećenje za zdravstveni sustav. Patofiziologija IBS-a je vrlo kompleksna no psihofizičko stanje i prehrana bogata tzv. FODMAP-ima (fermentabilni oligo-, di-, monosaharidi i polioli) se povezuje s pogoršanjem simptoma. Cilj ovog rada bio je utvrditi karakteristike prehrane i utjecaj psihofizičkog stanja (DASS 21 upitnik) kod jako izraženih gastrointestinalnih simptoma specifičnih za IBS (GSRS-IBS upitnik) u mlađoj odrasloj populaciji. Provedeno je opažajno istraživanje putem online ankete koju je ispunio 171 ispitanik (84, 8 % žena i 15, 2 % muškaraca) prosječne dobi 23 godine. Visoki IBS skor (44-75 bodova) je utvrđen kod 19, 3 % ispitanika. Utvrđena je statistički značajna razlika IBS skora po dobi (p=0, 049), ali ne i po spolu. Ispitanici s visokim IBS skorom imaju značajno izraženije razine stresa (p<0, 001), depresije (p<0, 001) i anksioznosti (p<0, 001). Viši IBS skor značajno korelira s lošijim psihofizičkim stanjem osobe. Viša razina stresa je neovisni čimbenik rizika za viši IBS skor. Rizik za viši IBS skor raste za 27, 2 % po svakom bodu porasta razine stresa (OR=1, 272, 95 % CI=1, 066-1, 519, P=0, 008). Viša konzumacija umaka i gotovih jela pokazuje slabu korelaciju s višim IBS skorom (rho=-0, 157). Također, rizik za viši IBS skor raste za 72, 4 % ukoliko osoba u pravilu preskače obroke (OR=1, 724, 95 % CI=1, 035-2, 871, P=0, 036) dok rizik za viši IBS skor raste za 86, 7 % ukoliko osoba smatra da joj određena hrana smeta i izaziva GIT simptome (OR=1, 867, 95 % CI=1, 166-2, 991, P=0, 009).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Nutricionizam
Napomena
Istraživanje se nadovezuje na prethodno provedeno
istraživanje Josipe Dragičević (2018).