Pregled bibliografske jedinice broj: 1065021
Stavovi učenika i nastavnika o školskoj kulturi kao kontekstu provedbe i rezultatima provedbe građanskog odgoja i obrazovanja: kvantitativna analiza
Stavovi učenika i nastavnika o školskoj kulturi kao kontekstu provedbe i rezultatima provedbe građanskog odgoja i obrazovanja: kvantitativna analiza // Rekonstrukcija građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj: koncept, institucije i prakse / Pažur, Monika (ur.).
Zagreb: Mreža mladih Hrvatske, 2016. str. 77-122
CROSBI ID: 1065021 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stavovi učenika i nastavnika o školskoj kulturi
kao kontekstu provedbe i rezultatima provedbe
građanskog odgoja i obrazovanja: kvantitativna
analiza
(Pupils' and teachers' attitudes about school
culture as a context of the implementation of
citizenship education and the result of
implementation: quantitative analysis)
Autori
Spajić-Vrkaš, Vedrana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Rekonstrukcija građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj: koncept, institucije i prakse
Urednik/ci
Pažur, Monika
Izdavač
Mreža mladih Hrvatske
Grad
Zagreb
Godina
2016
Raspon stranica
77-122
ISBN
978-953-7805-27-2
Ključne riječi
građanski odgoj i obrazovanje, školska kultura, demokratizacija škole, stavovi učenika, stavovi nastavnika, Hrvatska
(citizenship education, school culture, school democratization, pupils' attitudes, teachers' attitudes, Croatia)
Sažetak
U radu se iznose rezultati istraživanja percepcije školske kulture i učinaka nastave građanskog odgoja i obrazovanja na reprezentativnom uzorku učenika i nastavnika u Hrvatskoj, korištenjem instrumenta za ispitivanje stupnja demokratizacije školske kulture. Rezultati su usporedivi s ranijim istraživanjima u kojima je korišten isti instrument. Faktorskom analizom učeničkih odgovora izdvojeno je pet interpretabilnih faktorskih dimenzija: 1) škola kao demokratska zajednica učenja ; 2) škola reda i discipline ; 3) autoritarna škola ; 4) škola okrenuta društvenim temama ; 5) škola učeničke emancipacije. Zaključuje se kako se kulture hrvatskih škola, gledano očima njihovih učenika, nalaze na različitim stupnjevima procesa demokratizacije. Od pet utvrđenih tipova, pozornost se skreće na autoritarni tip škole u kojoj je proces demokratizacije zapriječen duboko ukorijenjenim autoritarnim praksama upravljanja i vođenja ustanove. Zbog zadržavanja čvrste hijerarhijske strukture i koncentracije moći, u takvom se tipu škole na niže razine, uključujući učenike, ne prenosi moć nego odgovornost za nastale probleme, pri čemu se u pravilu problemi „uklanjaju“ pronalaženjem krivca, a ne istraživanjem institucionalnih praksi koje proizvode probleme. Preostala četiri tipa opisuju školske kulture koje prolaze proces demokratizacije različito, budući da se u svakoj od njih stavlja naglasak na druge komponente tog procesa: zajedništvo, red i disciplinu, osvještavanje širih društvenih izazova ili emancipacija učenika. Rezultati ispitivanja učinaka građanskog odgoja i obrazovanja, kao i podaci koji se odnose na nastavničke percepcije školske kulture i njihovo osposobljavanje za nastavni rad u području građanskog odgoja i obrazovanja, upućuju na zaključak da su ranije uočeni propusti u pripremi učenika za aktivno građanstvo uvođenjem novih sadržaja i programa u nastavu te demokratizacijom školske kulture, i dalje prisutni u Hrvatskom odgojno-obrazovnim sustavu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Pedagogija, Interdisciplinarne društvene znanosti