Pregled bibliografske jedinice broj: 1064886
Hrvatska književna baština u ranome pjesništvu Tina Ujevića: intertekstualne, metatekstualne i interjezične veze
Hrvatska književna baština u ranome pjesništvu Tina Ujevića: intertekstualne, metatekstualne i interjezične veze // "Ja kao svoja slika". Diskurzivnost i koncepti autorstva Tina Ujevića / Protrka Štimec, Marina ; Ryznar, Anera (ur.).
Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada ; Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2020. str. 279-293 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1064886 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatska književna baština u ranome pjesništvu
Tina Ujevića: intertekstualne, metatekstualne i
interjezične veze
(Croatian Literary Heritage in Tin Ujević's
Early Poems: Intertextual, Metatextual and
Interlinguistic Relations)
Autori
Josić, Ljubica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
"Ja kao svoja slika". Diskurzivnost i koncepti autorstva Tina Ujevića
/ Protrka Štimec, Marina ; Ryznar, Anera - Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada ; Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2020, 279-293
ISBN
9789531694018
Skup
Međunarodni znanstveni skup Kanon, zajednica i pamćenje u novijoj hrvatskoj književnosti
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.11.2017. - 17.11.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Tin Ujević, pjesništvo, intertekstualnost, “Petar Zoranić”, “Naše vile”, “Oproštaj”, Marko Marulić
(Tin Ujević, poetry, intertextuality, “Petar Zoranić”, “Our Fays”, “A Farewell”, Marko Marulić)
Sažetak
U radu se istražuje važnost hrvatske književne baštine te izbor iz njezina kanonskoga niza u ranome pjesništvu Tina Ujevića. Rani se odsječak Ujevićeva opusa, za koji je književna historiografija običavala isticati da je nastao u blizini Matoševa cenakula, uvodno kontekstualizira autorovim razmatranjima odnosa tradicije i modernosti te stvaralačke borbe s utjecajem duhovnih otaca, tj. odnosa književnih prethodnika i njihovih nastavljača. Pozornost se potom u središnjem dijelu rada tekstualnom analizom usmjerava na načine na koje je književna baština na razini iskaza i iskazivanoga, dakle strukturno, jezično- stilski, metrički, tematsko-motivski i idejno sadržana u Ujevićevu ranome pjesništvu, izdvajajući posebice intertekstualne, metatekstualne i interjezične veze kojima se uspostavljaju relacije s prepoznatljivim mjestima nacionalnoga kanona. U analizu, uz pjesme koje je Ujević dao tiskati u pjesničkome zborniku Hrvatska mlada lirika (1914.) a kojima pripada prvi put objavljen programatski sonet “Oproštaj” te pjesma “Naše vile” koja je prethodno objavljena u dvjema književnim periodikama, ulaze pjesme koje je Ujević napisao u ranoj fazi stvaranja, a nije uvrstio u pjesničke knjige, te se iz njih izdvaja sonet “Petar Zoranić”. Cilj je rada istražiti suodnos triju pjesama prema kriteriju (pre)oblikovanja hrvatske književne baštine, prateći pritom dvostruku orijentiranost na tradiciju, izrastanje iz njezine organske podloge, ali i, u “Oproštaju”, svojevrsna odvajanja od književnoga naslijeđa, stilizacijskim postupcima kontrastivno uspostavljajući estetske učinke. Zaključak rada usmjerava se na diferencijalna obilježja analiziranih pjesama s obzirom na njihovo tekstualno usredištenje poveznica s hrvatskom književnopovijesnom vertikalom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost
