Pregled bibliografske jedinice broj: 1064814
(Pre)ispitivanje nekih obilježja ispričavajuće krajnje nužde – odabrana pitanja preduvjeta i ograničavanja isprike
(Pre)ispitivanje nekih obilježja ispričavajuće krajnje nužde – odabrana pitanja preduvjeta i ograničavanja isprike // Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 70 (2020), 1; 77-105 doi:10.3935/zpfz.70.1.03 (recenziran, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1064814 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
(Pre)ispitivanje nekih obilježja ispričavajuće krajnje nužde – odabrana
pitanja preduvjeta i ograničavanja isprike
(Analysis of Some Features of Excusing Necessity – Selected Questions of
Excuse Requirements and Exclusions)
Autori
Herceg Pakšić, Barbara
Izvornik
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (0350-2058) 70
(2020), 1;
77-105
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
krajnja nužda ; ispričavajući razlozi ; kazneno pravo ; isključenje krivnje
(excusing necessity ; excusing grounds ; criminal law ; exclusion of culpability)
Sažetak
“Nije moguć zakon iz kojega bi sudac jednostavno mogao pročitati rješenje o krajnjoj nuždi.” Kontinuirani razvojni preobražaj krajnje nužde kao stožernog instituta kaznenog prava za sobom donosi brojna otvorena pitanja za judikaturu i jurisprudenciju. Recentan razvoj u Republici Hrvatskoj donio je djelomičnu ali značajnu transformaciju otprije usvojenog diferencijalnog učinka. Kazneni je zakon prihvatio promjenu tog učinka s dotadašnje opravdavajuće krajnje nužde i one koja oslobađa od kazne na opravdavajuću i ispričavajuću krajnju nuždu. Potonji predviđeni učinak dio je značajnijeg zahvata u hrvatsku kaznenopravnu dogmatiku pod utjecajem normativne teorije krivnje. Predmet ovog rada jesu odabrana otvorena pitanja ispričavajuće krajnje nužde koja se tiču preduvjeta i ograničavanja (odnosno isključenja) predviđenog pravnog učinka, a vezana su uz posebne dužnosti izlaganja opasnosti, skrivljenost krajnje nužde, specifičnost odnosa kolizijskih dobara, pružanje nužne pomoći te prikladna pravna dobra. Hrvatski je zakonodavac odlučio prihvatiti relativno ekstenzivno postavljenu ispričavajuću krajnju nuždu, stoga, poglavito u kontekstu nekih poredbenih rješenja, analiziramo prihvaćeni koncept i specifične smjerove moguće de lege ferenda promjene.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
- HeinOnline