Pregled bibliografske jedinice broj: 1064784
Dijagnostika poremećaja iz spektra autizma- tko, kada, kako?
Dijagnostika poremećaja iz spektra autizma- tko, kada, kako? // 7. znanstveno - stručni skup: Osnaživanje potencijala za preventivne aktivnosti u zajednici
Osijek, Hrvatska, 2018. str. 7-7 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1064784 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dijagnostika poremećaja iz spektra autizma- tko,
kada, kako?
(Diagnosis of Autism Spectrum Disorder - who, when,
how?)
Autori
Šimleša, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Skup
7. znanstveno - stručni skup: Osnaživanje potencijala za preventivne aktivnosti u zajednici
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 22.02.2018. - 24.02.2018
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Dijagnostika, Poremećaj iz spektra autizma
(Diagnostic, Autism Spectrum Disorder)
Sažetak
Posljednjih godina poremećaj iz spektra autizma (PSA) izaziva vrlo veliko zanimanje, kako znanstvene i stručne, tako i šire javnosti. Istraživanja PSA-a od 2000. godine pokazuju uvjerljivo najvišu godišnju stopu rasta među istraživanjima neurorazvojnih poremećaja, kako po količini novca koja se u njih ulaže, tako i po broju objavljenih znanstvenih radova. Premda su se ranije smatrali rijetkim poremećajima, novije procjene prevalencije poremećaja iz spektra autizma govore o prevalenciji od otprilike 1% u općoj populaciji, a najnovija izvješća Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Sjedinjenih američkih Država pokazuju da je prevalencija PSA-a u osmogodišnje djece oko 1.5% (jedno dijete od njih 68), tj. čak 2, 4% u dječaka (jedan od 42 dječaka). Poremećaj iz spektra autizma tijekom povijesti mijenjao je nazive i obilježja koja ga definiraju, a rastućim interesom za njega te razvojem mjernih instrumenata u procjeni i dijagnostici, danas je to dobro opisan i prepoznat poremećaj. U samu dijagnostiku PSA-a trebao bi biti uključen tim stručnjaka koji imaju znanja o obilježjima urednoga razvoja, obilježjima drugih razvojnih poremećaja te znanja o razvojnim promjenama i varijacijama simptoma PSA-a. Novija istraživanja ukazuju na relativno visoku pouzdanost dijagnoze kad se ona postavlja nakon navršenih 18 mjeseci (mentalne) dobi djeteta. Pri postavljanju dijagnoze poremećaja iz spektra autizma, uz razvojnu procjenu djeteta i uz primjenu dijagnostičkih kriterija iz dijagnostičkih priručnika, „zlatni standard“ u dijagnostici PSA-a predstavlja uporaba instrumenata ADOS-2 (standardizirani obrazac promatranja ponašanja) i ADI-R (standardizirani strukturirani intervju). Uvođenjem ovakvih sustavnijih instrumenata u dijagnostiku, pouzdanost između procjenjivača je povećana premda i nadalje postoji potreba opsežne edukacije i uvježbavanja stručnjaka u provedbi ovih ljestvica i kodiranju (kvantifikaciji) opaženog ponašanja.
Izvorni jezik
Engleski
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb
Profili:
Sanja Šimleša
(autor)