Naslov
Sociodemografske odrednice i test integriteta kao prediktori nepoželjnog organizacijskog ponašanja
(Sociodemographic characteristics and integrity test as predictors of counterproductive work behavior)

Autori
Klakučer, Karla

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Fakultet hrvatskih studija

Mjesto
Zagreb

Datum
28.06

Godina
2018

Stranica
41

Mentor
Tonković Grabovac, Maša ; Černja Rajter, Iva

Ključne riječi
nepoželjno organizacijsko ponašanje, interpersonalna devijantnosti, organizacijska devijantnost, sociodemografske varijable, test integriteta
(counterproductive work behavior, interpersonal deviance, organizational deviance, sociodemographic variables, integrity test)

Sažetak
Nepoželjno organizacijsko ponašanje je namjerno ponašanje koje krši važne organizacijske norme i predstavlja prijetnju dobrobiti organizacije, njenim članovima ili obima. Postoje dvije vrste takvog ponašanja. Ukoliko je ponašanje usmjereno prema organizaciji, govorimo o organizacijskoj devijantnosti, a ukoliko je usmjereno prema pojedincu, tada govorimo o interpersonalnoj devijantnosti. Dosadašnja su se istraživanja nepoželjnog organizacijskog ponašanja usmjerila na klasifikaciju i teorijske okvire, kao i na odnos nepoželjnog organizacijskog ponašanja s različitim varijablama. U Hrvatskoj ne postoji istraživanje koje se bavi odnosom sociodemografskih varijabli te interpersonalnom i organizacijskom devijantnošću, a i na svjetskoj razini takva su istraživanja rijetkost. Iz tog razloga cilj ovog istraživanja bio je utvrditi jesu li sociodemografske varijable (spol, dob, radni staž i stupanj stručne spreme) dobri prediktori dvije vrste nepoželjnog organizacijskog ponašanja te utvrditi inkrementalnu valjanost testa integriteta u predviđanju interpersonalne i organizacijske devijantnosti povrh sociodemografskih varijabli. U istraživanju je sudjelovalo 137 zaposlenika različitih organizacija u Hrvatskoj, a primijenjen je Hvatski test integriteta (HTI), upitnik nepoželjnog organizacijskog ponašanja te su se prikupljali podaci o sociodemografskim karakteristikama sudionika. Hijerarhijska regresijska analiza pokazala je da je dob značajni prediktor organizacijske, a spol interpersonalne devijantnosti. Osim navedenog, prikriveni test integriteta (HTI-L) pokazao se kao najbolji prediktor interpersonalne i organizacijske devijantnosti jer je u posljednjem koraku uspio objasniti veći postotak varijance obje vrste nepoželjnog organizacijskog ponašanja od spola, dobi i stupnja stručne spreme. Dakle, potvrdila se inkrementalna valjanost testa integriteta u predviđanju nepoželjnog organizacijskog ponašanja povrh sociodemografskih varijabli.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA