Naslov
Uloga emocionalne dobrobiti na studiju u odnosu percepcije (ne)pravednosti s radnom angažiranošću i nepoželjnim organizacijskim ponašanjem
(The role of Academic Affective Well-Being in the Relationship between Perception of (In)Justice, Work Engagement and Counterproductive Work Behavior)

Autori
Majcen, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Fakultet hrvatskih studija

Mjesto
Zagreb

Datum
18.06

Godina
2019

Stranica
44

Mentor
Tonković Grabovac, Maša ; Černja Rajter, Iva

Ključne riječi
percepcija (ne)pravednosti, emocionalna dobrobit na studiju, radna angažiranost, nepoželjno organizacijsko ponašanje
(perception of (in)justice, affective well-being of students, work engagement, counterproductive work behavior in student population)

Sažetak
Percepcija (ne)pravednosti privukla je značajni istraživački interes u raznim sferama društvenih znanosti, a osobito u području organizacijske psihologije. Ipak, u manjoj je mjeri proučavana u akademskom okruženju. Upravo je stoga cilj ovog istraživanja bio produbiti spoznaje o važnosti percepcije (ne)pravednosti na studiju ispitujući njenu povezanost s akademskom angažiranošću i nepoželjnim organizacijskim ponašanjem te razmatrajući emocije kao potencijalni medijator tih odnosa. Ukupno 426 studenata Sveučilišta u Zagrebu ispunilo je online upitnik koji je sadržavao Upitnik pravednosti profesora i kolega, Upitnik emocionalne dobrobiti na studiju, Upitnik radne angažiranosti studenata te Upitnik nepoželjnog organizacijskog ponašanja za studentsku populaciju. Analizom prikupljenih podataka, utvrđena je pozitivna povezanost dimenzija percepcije pravednosti s radnom angažiranošću te je zaključeno kako one imaju drugačiji obrazac povezanosti s mjerama nepoželjnog organizacijskog ponašanja. Naime, samo je interpersonalna pravednost kolega bila u značajnoj negativnoj povezanosti s interpersonalnom devijantnošću, dok su percepcije proceduralna i interpersonalna pravednost profesora značajno negativno korelirale s organizacijskom devijantnošću. Ugodne emocije pokazale su jedinstveni doprinos u objašnjenju varijance radne angažiranosti povrh dimenzija percipirane pravednosti te su se pokazale kao medijator njihova odnosa s radnom angažiranošću. Suprotno od očekivanog, ni ugodne ni neugodne emocije nisu značajno predvidjele mjere nepoželjnog organizacijskog ponašanja povrh dimenzija pravednosti. Prezentirani podaci potvrđuju važnost pravednog tretmana na studiju te pružaju smjernice za oblikovanje akademskog okruženja koje će kod studenata poticati ugodne emocije te radnu angažiranost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA