Naslov
Tko pjeva zlo ne misli: kritička recepcija i kvaliteta
(Krešo Golik’s One Song a Day Takes Mischief Away – critical reception and quality)

Autori
Mileta, Silvestar

Izvornik
Hrvatski filmski ljetopis (1330-7665) 15 (2009), 59; 107-123

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Krešo Golik, Tko pjeva zlo ne misli, hrvatski film, recepcijska studija, filmski medij, povijest mentaliteta, malograđanština, fokalizacija, glazba, ambijent, modernizam, postmodernizam
(Kreso Golik, One Song A Day Takes Mischief Away, Croatian film, reception studies, film as medium, history of mentalities, petite burgeoisie, focalization, music, ambient, modernism, postmodernism)

Sažetak
Film Tko pjeva zlo ne misli Kreše Golika posjeduje kritičku recepciju razgranatu u vremenu, razinama i ključnim aspektima interesa, no uglavnom suglasnu kada je riječ o neprolaznim kvalitetama djela koje se često nazivalo najboljim hrvatskim filmom. Kako takve kvalifikacije, naročito kada se zateknu u argumentaciji visoke kritike, uvijek pozivaju na propitivanje, nove konfrontacije s filmom i njegovom refleksivnom pisanom popudbinom moguće su i potrebne. U ovom radu uočava se kontinuirano postojanje visoke kritike koja se, nasuprot čitanjima filma kao temeljno masovno prihvaćenog, lepršavog i zanatski sređenog, ne promeće u dominantu, već se artikulira putem pomirljive teze da je film smješten na granici visokog i popularnog. Na taj se način otvara prostor registriranja podjednako onoga što cijeni široka publika, kao i onog što provocira kritičko oko. U najvećem broju slučajeva riječ je o autorskom poigravanju temom filma i pitanju u kolikoj se mjeri malograđanština vjerodostojno prikazuje, a u kolikoj, u jednoj sasvim stiliziranoj formi, kritizira. Propitivanje odnosa filmskog i povijesnog svijeta ukazuje na to da film mentalitete istodobno i tvori i prenosi, da se poigrava granicama medija, da naglašava svoju artificijelnost, ali se istovremeno otvara trendu pisanja “malih povijesti”. Kvalitete filma, kao i njegova recepcija, dualne su prirode, pa se zahvaćaju one dimenzije koje se nameću žarišnim točkama kritičkog fokusa: likovi, fokalizacija, glazba, humor, stupanj autentičnosti mentaliteta i ambijenta, upotreba filmskog medija – naročito modernističkih postupaka u naoko jednostavnom, žanrovskom djelu. Poziv na nova bavljenja filmom nudi se kroz njegove nepotpuno pročitane sastavnice, poput funkcije nekih detalja, ili nagovještaja postmodernizma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filmska umjetnost (filmske, elektroničke i medijske umjetnosti pokretnih slika)

POVEZANOST RADA