Pregled bibliografske jedinice broj: 106454
Povijesna muzeologija na početku 21. Stoljeća: besplodno okretanje prošlosti ili suvremeno poimanje discipline
Povijesna muzeologija na početku 21. Stoljeća: besplodno okretanje prošlosti ili suvremeno poimanje discipline // Modeli znanja i obrada prirodnog jezika / Tuđman, Miroslav (ur.).
Zagreb: Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2003. str. 145-165
CROSBI ID: 106454 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povijesna muzeologija na početku 21. Stoljeća: besplodno okretanje prošlosti ili suvremeno poimanje discipline
(Historical Museology on the Beginning of the 21st Century. Unfruitful turning to the Past or the Modern Aprouch to the Science)
Autori
Vujić, Žarka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo
Knjiga
Modeli znanja i obrada prirodnog jezika
Urednik/ci
Tuđman, Miroslav
Izdavač
Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
2003
Raspon stranica
145-165
ISBN
953-175-181-1
Ključne riječi
povijesna muzeologija, djelotvorna povijest, kulturno pamćenje
(historical museology, effective history, Michael Foucault, Jan Assmann, culture memory)
Sažetak
Ovaj prilog predstavlja pokušaj teoretskog utemeljenja povijesne muzeologije kao jednog od najstarijih dijelova sustava muzeologije. Povijesna muzeologija povezuje muzeologiju s povijesnim razinama ostalih temeljnih disciplina i stoga se istraživanja u tom području odvijaju interdiplinarno. Prostore interesa povijesne muzeologije moguće je precizno odrediti pomoću čitavog seta dijakronijskih istraživanja - istraživanje odnosa prema predmetima baštine, sabiranja i oblika sabiranja, fizičke zaštite predmeta, komuniciranja predmeta baštine, povijesti muzeja - kao i uzimanjem u obzir sinkronijskog pristupa unutar svakog odabranog fenomena istraživanja. Dosadašnji rezultati ovog dijela muzeologije i u Hrvatskoj i u Europi počivali su na tradicionalnoj povijesti ili na praćenju linearnog i kontinuiranog razvoja. Novi pristupi, nastali u 2. polovici 20. st, uspostavljeni su na djelotvornoj povijesti M. Foucaulta kao i teorijama kulturnog pamćenja J. Assmanna i P. Nore. Oni predstavljaju nova uporišta interpretacije, te istovremeno povijesnu muzeologiju transformiraju iz tradicionalnog dijela u suvremeni dio muzeologije kao znanosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti