Pregled bibliografske jedinice broj: 1064462
Značajke prehrane učenika u školskim kuhinjama Baranje
Značajke prehrane učenika u školskim kuhinjama Baranje // Knjiga sažetaka IV. Hrvatski kongres školske i sveučilišne medicine s međunarodnim sudjelovanjem
Split: Hrvatsko društvo za školsku i sveučilišnu medicinu, Hrvatski liječnički zbor, 2012. str. 153-153 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1064462 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Značajke prehrane učenika u školskim kuhinjama Baranje
(Characteristics of pupils’ nutrition in Baranja school kitchens)
Autori
Paulić, Dinko ; Bilić-Kirin, Vesna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjiga sažetaka IV. Hrvatski kongres školske i sveučilišne medicine s međunarodnim sudjelovanjem
/ - Split : Hrvatsko društvo za školsku i sveučilišnu medicinu, Hrvatski liječnički zbor, 2012, 153-153
Skup
IV. hrvatski kongres školske i sveučilišne medicine s međunarodnim sudjelovanjem „Javnozdravstveni izazovi školske i adolescentne medicine‟
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 26.10.2012. - 28.10.2012
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
prehrana ; djeca ; škola
(nutrition ; children ; school)
Sažetak
Pravilna prehrana djece i mladih utječe na njihovo zdravlje i budući život općenito. U obitelji i školi se udaraju temelji zdravim prehrambenim navikama. U mladih se često nalaze loše prehrambene navike, poremećaji prehrane ili u najmanju ruku nepravilan odnos prema hrani - premalo voća, povrća i mliječnih proizvoda, premalo redovitih obroka, a previše “brze” hrane i grickalica u nepravilnim razmacima. Zbog ubrzanog rasta i razvoja, djeci i mladima je potrebna raznolika prehrana koja može zadovoljiti njihove povećane potrebe za energijom i nutrijentima. Cilj rada je bio analizirati stanje prehrane u školama, provjeriti zainteresiranost i zadovoljstvo škola i učenika aktualnom prehranom, uvidjeti utjecaj djece na vlastitu prehranu, te razmotriti dostupnost zdrave prehrane u financijskoj krizi i nezaposlenošću poharanoj Baranji. Ispitanici: Podatke smo dobili na osnovi anketa učenika (350 uč. dobi 10/11god., 430 uč. dobi 13/14god.) i školskih djelatnika (33 djelatnika) te analize jelovnika svake pojedine škole. Rezultati svih 11 škola pokazuju veliku sličnost jelovnika koji su daleko od ideala zdrave prehrane, nedovoljnu zastupljenost kuhanih obroka (0-5%), voća (1-5%) i povrća (0-1%), ali i veliku različitost u broju djece koja se hrani (30-95%). Manji udio djece (30-40%) se hrani u školama većih mjesta gdje postoji alternativna mogućnost nabave užine, a visok udio (84-95%) u manjim sredinama i mjestima gdje ima dosta siromašnih obitelji čija djeca imaju besplatnu prehranu u školi. Djeca u pravilu ne sudjeluju u kreiranju jelovnika i pripremi hrane iako se već od 3.razreda uči o zdravoj prehrani. Interesantan je podatak da u niti jednoj školi ne postoji mogućnost produženog boravka, što je u korelaciji s visokom nezaposlenošću roditelja koji i nemaju potrebu za produženim boravkom djece u školi. Savjete školskog liječnika škole najčešće ne mogu/ne žele usvojiti pravdajući se visokim troškovima, nezainteresiranošću djece i nedostupnošću potrebnih namirnica. Zaključak: Usvajanje pravilnih prehrambenih navika u djetinjstvu, temelj je zdravlja i u odrasloj životnoj dobi. Obitelj i školske institucije imaju ključnu ulogu u tom procesu. S motrišta školskog liječnika, iznimno je važno trajno raditi na unaprjeđenju prehrambenih standarda i jelovnika, njihovoj primjeni i kontroli njihove primjene u svim školama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
