Naslov
Trgovačko-obrtni muzej u Zagrebu: od muzeološke koncepcije do arhitekture
(Trade and Crafts Museum in Zagreb: From Museological Concept to Architecture)

Autori
Jurić, Zlatko ; Vujić, Žarka

Izvornik
Etnološka istraživanja (0351-4323) 7 (2001); 49-62

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Trgovačko.obrtni muzej; Zagreb; muzeološka koncepcija; arhitektura; restauracija pročelja zgrade
(Trade and Crafts Museum; Zagreb; museological concept; architecture; restoration of the building front)

Sažetak
U središtu interesa ovog priloga nalazi se zgrada Trgovačko-obrtnog muzeja, jedna od rijetkih funkcionalno građenih muzejskih zgrada u Zagrebu, ali i jedna od rijetkih novopodignutih zgrada trgovačkih muzeja u Europi. Prilog je podijeljen u dva dijela. U prvom je rasvijetljen pojam trgovačko-obrtnog muzeja, a razmotreni su i neki slični poput industrijalnih dvorana i skladišta uzoraka. Riječ je o muzejskoj instituciji koja pripada duhu druge polovice 19. stoljeća. Osnovna zadaća bila joj je služiti interesima nacionalne trgovine i obrta. Opisane su i dvije osnovne vrste trgovačko-obrtnih muzeja te primjeri iz obiju grupa. Na osnutak i poslanje zagrebačkog muzeja ponajviše su utjecali bečki Handelsmuseum te budimpeštanski trgovački muzej. Zgradu je u skladu s koncepcijom muzeja i izložbenim potrebama projektirao student Ota Wagnera Vjekoslav Bastl. Po arhitektonskom oblikovanju, unutrašnjoj organizaciji prostora i primjeni suvremenih materijala u konstruktivnom sustavu nastalo je djelo koje je u potpunosti u skladu sa vrhunskim radovima ostalih srednjoevropskih arhitekata Wagnerova kruga. Stalne su izložbe hrvatskih i ugarskih proizvoda otvorene u zgradi 1904. godine, no uskoro su etnografske zbirke i muzeološke funkcije etnografskog muzeja nadvladale početnu trgovačko - obrtnu koncepciju. Na početku XX stoljeća koncept trgovačkog muzeja postao je zastarjelim i njegova prazna forma morala je biti zamijenjena novom. No, dogodilo se da je uz promjenu koncepta i namjene zgrada doživjela u tridesetim godinama i temeljito čišćenje ili, točnije rečeno, demoliranje uspjelog secesijskog pročelja. Tako je osuvremenjavanje izbrisalo na ovom vrhunskom arhitektonskom djelu slojeve pamćenja. Konceptu trgovačko-obrtnog muzeja nema povratka jer je on bio reprezentant određenog vremena, no svi izneseni argumenti govore u prilog potrebe faksimilne obnove pročelja i to na na osnovu pažljive komparativne analize Bastlovog arhitektonskog opusa 1900-1906, sačuvane arhivske građe i suvremenih fotografija objavljenih u općoj i stručnoj periodici.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA