Naslov
Radni status bolesnika nakon dijagnosticiranja profesionalne bolesti
(Employment status of patient after diagnozed occupational disease)

Autori
Ecimović Nemarnik Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.12

Godina
2017

Stranica
42

Mentor
Macan Jelena

Ključne riječi
profesionalne bolesti, radni status, umirovljenje
(occupational disaeases, employment status, retirement)

Sažetak
Cilj ovog rada je istražiti učinke prijave profesionalne bolesti na radni status ispitanika, te procijeniti efikasnost postojećih mjera tercijarne prevencije profesionalnih bolesti, tj. mjera koje poduzimamo kod radnika sa potpuno razvijenim zdravstvenim poremećajem, s naglaskom na mjere za održavanje radne sposobnosti oboljelih radnika. Za ovu studiju su kao ispitanici izdvojeni svi bolesnici (N= 147) kod kojih je dijagnosticirana profesionalna bolest u ambulanti medicine rada i sporta Medicine rada Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada d.o.o. u razdoblju 2005.-2014. godine, a u istraživanje je uključeno 95 ispitanika koji su potpisali informirani pristanak. Istraživanje je uključivalo pregled arhiviranih podataka u kartoteci ambulante i telefonsku anketu kojom su prikupljeni podatci o radnom statusu bolesnika nakon dijagnosticiranja profesionalne bolesti. Najčešće dijagnosticirana profesionalna bolest bio je sindrom karpalnog kanala. Uz tekstilne radnike- šivače, ova bolest je najčešće utvrđena na radnim mjestima s uredskim poslovima koji uključuju rad na računalu. Kod 59 (62%) ispitanika došlo je do promjene radnog statusa nakon dijagnosticiranja profesionalne bolesti. Nakon priznavanja profesionalne bolesti 36 (38%) ispitanika ostalo je zaposleno, 12 (13%) ih je bilo nezaposleno, a 47 (49%) ih je otišlo u mirovinu. Kod istog poslodavca ostalo je radili 28 (78%) ispitanika, od toga njih 7 uz promjenu radnog mjesta, a kod drugog poslodavca zaposlilo se 8 (22%) ispitanika, od toga 4 uz prekvalifikaciju. Najčešće uzroci nezaposlenosti ispitanika bili su otkaz kod 10(83%) ispitanika i zatvaranje poduzeća u 2 (17%) ispitanika. Postupcima profesionalne rehabilitacije bilo je obuhvaćeno 5 (5%) ispitanika. Najveći broj umirovljenih ispitanika otišao je u invalidsku mirovinu, njih 35 (74%). Udio nezaposlenih ispitanika nakon dijagnosticiranja profesionalne bolesti je bio značajno veći u razdoblju 2010.-2014.g. u odnosu na razdoblje 2005.-2009.g. (21% vs 6%, p= 0, 033 ; Fisherexact test). Rezultati upućuju na neadekvatno zbrinjavanje radnika s profesionalnim bolestima u Hrvatskoj, s trendom sve češćeg otpuštanja radnika sa dijagnosticiranom profesionalnom bolesti u Hrvatskoj u razdoblju od 2000.godine do danas, bez zbrinjavanja oboljelih radnika od strane poslodavaca i nadležnih institucija postupcima profesionalne rehabilitacije. Stoga je nužno osnaživanje mjera prevencije profesionalnih bolesti u Hrvatskoj s ciljem što dužeg održavanja radne sposobnosti zdravog radnika u zdravim uvjetima rada.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA