Naslov
Zanemarivanje djece rane i predškolske dobi: procjena učestalosti, kompetencije i edukacije odgojitelja te spremnosti prijavljivanja počinitelja
(Child neglect in early childhood: Assessment of the incidence, competences and education of preschool teachers, and readiness for reporting)

Autori
Bilić, Vesna ; Karaula, Antonia

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Jezik, književnost i obrazovanje - suvremeni koncepti. Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa 4. Međimurski filološki i pedagoški dani / Višnjić-Jevtić, Adrijana ; Filipan-Žignić, Blaženka ; Lapat, Goran ; Mikulan, Krunoslav - Čakovec : Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020, 7-21

ISBN
978-953-8115-76-9

Skup
Međunarodni znanstveni skup 4. Međimurski filološki i pedagoški dani: Jezik, književnost i obrazovanje - suvremeni koncepti

Mjesto i datum
Čakovec, Hrvatska, 26.04.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
čimbenici rizika ; djeca rane i predškolske dobi ; odgojitelji ; posljedice zanemarivanja ; zanemarivanje
(consequences of neglect ; neglect ; preschool children ; preschool teachers ; risk factors)

Sažetak
Zanemarivanje, odnosno nemarno postupanje ili propuštanje zadovoljavanja djetetovih potreba, kao i nedostatak odgovarajuće roditeljske brige i njege, može utjecati na fizički, emocionalni, intelektualni i socijalni razvoj i dobrobit djeteta. Cilj je ovog rada analizirati učestalost zanemarivanja djece rane i predškolske dobi na osnovu procjene odgojitelja i studenata predškolskoga odgoja, a potom i njihovu procjenu osobne edukacije, kompetencije i učestalost prijavljivanja počinitelja. U ispitivanju su sudjelovali odgojitelji i studenti ranoga i predškolskoga odgoja (N = 91). Za prikupljanje podataka, uz Upitnik sociodemografskih karakteristika ispitanika, korištena je Skala za procjenu učestalosti zanemarivanja i Skala samoprocjene kompetencije, edukacije i spremnosti za prijavljivanje zanemarivanja. Rezultati pokazuju da odgojitelji procjenjuju da je zanemarivanje djece relativno često, a ističu neke oblike edukativnoga, fizičkog (loša higijena, neadekvatna odjeća), emocionalnog (ne odgovaranje na emocionalne potrebe), a potom i medicinskoga zanemarivanja. Za razliku od njih, studenti procjenjuju da zanemarivanje djece nije često. Bez obzira na to što 34, 5% odgojitelja i 22, 5 % studenta smatra da o ovom problemu nisu dovoljno educirani, većina ih (95, 3 % odgojitelja ; 91, 7 % studenata) procjenjuje da su kompetentni za rad sa zanemarenom djecom. Iako je 76, 7 % odgojitelja, a 93, 8 % studenata iskazalo spremnost za prijavljivanje zanemarivanja, samo njih 20, 8 % to je i učinilo, a bili su to uglavnom odgojitelji s najviše godina radnoga staža. Problem zanemarivanja djece zbog svoje raširenosti, nedovoljne istraženosti i vrlo ozbiljnih posljedica zahtjeva više stručne pozornosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA