Naslov
Od punomoćja do punomoći, od vlastitosti do vlasništva
(From 'punomoćje' to 'punomoć', from 'vlastitost' to 'vlasništvo'. Legal terminology of the Croatian judiciary from 1848 to 1918.)

Autori
Husinec, Snježana

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2020

Stranica
449

ISBN
978-953-270-130-2

Ključne riječi
hrvatsko pravno nazivlje, sudski dokumenti, usustavljivanje i izvori nazivlja u svakodnevnoj upotrebi, njemački leksički elementi
(Croatian legal terminology, court documents, systematization and sources of legal terminology in practical use, German lexical elements)

Sažetak
Cilj istraživanja prikazanog u ovom radu bio je rekonstruirati načine oblikovanja i povijesni razvoj hrvatskog pravnog nazivlja u razdbolju od 1848. do 1918. godine s posebnim naglaskom na razvoj nazivlja sudske prakse te na njemačke leksičke elemente koje je ono sadržavalo. Prvi dio istraživanja bio je usmjeren na prikaz putova i načina nastajanja osnove hrvatskog pravnog nazivlja sredinom 19. stoljeća, zatim na analizu stavova ondašnje stručne javnosti o novom nazivlju te njihovih prijedloga i inicijativa za usavršavanje i popunjavanje postojećeg nazivlja. Drugi, glavni dio istraživanja u svom prvom segmentu bavio se uporabom i usustavljivanjem nazivlja u sudske prakse u razdoblju od 1848. do 1918. godine. Ustanovljavanjem sličnosti i razlika između nazivlja sudskih i zakonskih tekstova, te nazivlja iz prvog njemačko-hrvatskog rječnika pravno-političkog nazivlja stečene su spoznaje o tome iz kojih je izvora sudska praksa crpila nazivlje. Taj je dio istraživanja otkrio je da je u svakodnevnoj upotrebi postojala osnova pravnog nazivlja već od sredine 19. stoljeća oko koje sve do 1918. godine nije bilo nikakvih dvojbi, ali i da se veliki dio nazivlje razvijao i usustavljivao sve do kraja razdoblja te da sustav pravnog nazivlja do 1918. godine nije bio u potpunosti izgrađen. Potvrđena je također početna hipoteza da je sudska praksa prihvaćala pravno nazivlje iz različitih izvora, a nije se slijepo držala ni rječnika niti izraza rabljenih u zakonima. Radi određivanja vrste i intenziteta njemačkog utjecaja na nazivlje sudske prakse, u drugom segmentu empirijskog istraživanja sudsko je nazivlje proučavano s gledišta kontaktne lingvistike. Taj dio istraživanja doveo je do spoznaje da je postojao nedvojben, ali ipak ograničen utjecaj njemačkog jezika na hrvatsko pravno nazivlje koje je rabila sudska praksa koji je vidljiv u postojanju prevedenica različitih kategorija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA