Naslov
Mogućnosti utjecaja tima školske medicine na prehrambene navike školske djece i njihovih roditelja
(Possibility of influence of school medicine team on dietery habits of school children and their parents)

Autori
Bilić-Kirin, Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
08.02

Godina
2017

Stranica
101

Mentor
Gmajnić, Rudika

Ključne riječi
antropometrijski indeksi ; debljina ; prekomjerna težina ; djeca ; zdravstveni odgoj
(anthropometric index ; school children ; overweight ; obesity ; health education)

Sažetak
CILJ ISTRAŽIVANJA. Ispitati prehrambene navike školske djece, njihovih roditelja i razlike prema mjestu stanovanja te promjene istih nakon edukacije. Utvrditi stanje uhranjenosti djece na početku i kraju istraživanja te usporediti različite antropometrijske indekse. USTROJ STUDIJE. Prospektivna studija. ISPITANICI I METODE. Istraživanjem je obuhvaćeno 332 ispitanika (191 učenik i 141 roditelj) u dvije gradske i dvije seoske škole. Kontrolnu skupinu čini 181 učenik koji nije obuhvaćen edukacijom. U obje skupine tim školske medicine proveo je mjerenje tjelesne visine, težine, opseg struka i bokova na početku, nakon 6 i 12 mjeseci. Ispitivanje prehrambenih navika djece i roditelja istraženo je anketnim upitnikom. Za skupinu ispitanika osmišljene su intervencije tima usmjerene na razvoj pravilnih navika kroz predavanja za djecu i roditelje, radionice za djecu i roditelje, edukacija roditelj - roditeljima. REZULTATI. Nikad ne doručkuje 3, 6 % djece. Tri glavna i jedan kuhani obrok na dan ima 55.3 % djece. Voće ne jede 5, 8 %, a povrće 9, 1 % dok slatka pića pije 23, 1 % djece. Polovina djece zna kako nastaje debljina i smatraju je bolešću. Roditelji značajno češće navode da učenici provede dnevno 2 i više sati pred računalom ili TV. Nakon edukacije kod djece značajno se povećala količina i unos voća na dan (s 41 % na 63, 4 %), a smanjila svakodnevna konzumacija slatkiša (sa 46 % na 17, 9 %). Povećao se broj učenika koji znaju kako i zašto se debljamo. Značajno više djece u gradu ne jede povrće i ne hrani se u školskoj kuhinji, dok seoska djeca više znaju o debljini. Stanje uhranjenosti djece je sljedeće: 4, 1 % pothranjenih, 80.4 % normalno, prekomjerno teških je 10, 5 %, a pretilih 5 %. Uspoređujući antropometrijske indekse značajno je više ispitanika prekomjerne tjelesne težine prema ITM u odnosu na opseg struka dok su prema omjeru struka i visine ispitanici više pothranjeni, a manje pretili. ZAKLJUČAK. Intervencije su se pokazale kao uspješan model kojim se može utjecati na promjenu stavova i prehrambenih navika djece i roditelja. Njihovom kontinuiranom primjenom u djece školske dobi značajno bi se promijenile prehram bene navike, a time i utjecalo na razvoj budućih zdravijih generacija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA