Naslov
Život nematerijalne kulturne baštine na primjeru proslave Grgureva u Požegi
(The Life of Intangible Cultural Heritage Through the Example of Grgurevo in Požega)

Autori
Jurković, Rahela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Znanstveno-stručni skup Slovenskog etnološkog društva i Hrvatskog etnološkog društva. 15. Vzporednice med slovensko i hrvaško etnologijo: Nesnovna dediščina med prakso in registrom.

Mjesto i datum
Mojstrana, Slovenija, 23.05.2018. - 26.05.2018

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
nematerijalna baština, običaj, vinogradarstvo, Požega, komodifikacija baštine
(intangible cultural heritage, custom, winegrowing, heritage commodification, Pozega (Slavonia))

Sažetak
Požeški vinogradarski običaj Grgurevo zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske. Riječ je o običaju vezanom uz povijest i navodnu završnu bitku kojom su se Požežani oslobodili od Osmanlija. Običaj se u vinogradima na brdima oko centra Požege slavi 12. ožujka, najkasnije od početka 19. stoljeća (kada postoji zapis o proslavama) pa sve do danas. Taj je dan 2000. godine postao i Danom grada Požege, a od 2007. godine običaj je zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske. U radu se, na primjeru istraženih praksi obilježavanja glavnih nositelja ovog običaja, požeških vinogradara, kao i praksi održavanja službenih proslava, u organizacija Turističke zajednice i Grada Požege, propituje koje su karakteristike običaja zadržane, a koje modificirane, polazeći od stajališta koje je utvrdio Hafstein (2013), da je upravo promjena bit baštine. Rad je nastao na osnovi kulturnoantropološkog istraživanja provedenog tijekom 2018. i 2019. godine, metodama polustrukturiranih intervjua i sudioničkog promatranja, kao i korištenjem autoetnografije. Istraživanje je pokazalo da su glavne karakteristike običaja zadržane (proslave Grgureva u vinogradima, uz druženje, pucanje iz topova, jelo i vino, glazbu), druge su modificirane (učestalost pucanja ili zamiranje referiranosti proslave na pobjedu nad Osmanlijama), dok su se pokušale i inovirati i uvesti neke nove. Inovacije uvode sami vinogradari, ali i gradska uprava, u cilju privlačenja što više gostiju (turista) u grad, odnosno komodificiranja kulturnog dobra. Istraživanje je ukazalo i na povezanost nematerijalne i materijalne baštine, budući da je Grgurevo kao vinogradarski običaj neraskidivo vezan uz lokalitete požeških vinograda na kojima je tradicija njegova obilježavanja nastala i gdje se je i održala.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA