Naslov
In memoriam Prof.dr sc. Ana Šarić-Sabadoš 1916.-2001.

Autori
Cvjetković, Bogdan

Izvornik
Glasilo biljne zaštite (1332-9545) 1 (2001), 6; 341-342

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, nekrolog, ostalo

Ključne riječi
in memoriam, prof.dr sc. Ana Šarić-Sabadoš, životopis
(in memori, dr. sc. Ana Šarić-Sabadoš, Ph.D., biography)

Sažetak
IN MEMORIAM Prof. dr. sc. ANA ŠARIĆ-SABADOŠ - U Zagrebu preminula je 16.06.2001. godine prof.dr.sc. Ana Sarić-Sabadoš. Rođena je 8. lipnja 1916. godine u Opuzenu. Gimnaziju je završila u Splitu 1934. godine. Diplomirala 1939. godine na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu. Nakon diplomiranja radila je neko vrijeme u Poljoprivrednoj stanici u Splitu. Od 1945. do 1949. godine radila je na Zemaljskom poljoprivrednom Zavodu u Zagrebu. Prirodoslovno-matematički fakultet - biološki odjel upisala je 1946/47 u Zagrebu, gdje je diplomirala 1950. godine. Doktorirala je 1955. godine obranivši tezu: Istraživanja o miksobakterijama na tlima Jugoslavije. Habilitirala 1959. godine iz predmeta Fitopatologija. Stepenicama sveučilišnog djelatnika koračala je sigurno od asistenta do redovnog profesora. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, izabrana je za asistenta u Zavodu za botaniku 1949. godine. Prešla je 1954. godine u Zavod za fitopatologiju gdje je radila do umirovljenja. Za docenta je izabrana 1962. godine, izvanrednog profesora 1968. godine, a 1973. godine za redovitog profesora. Završila je specijalizaciju 1957. godine na Odjelu za mikologiju i virologiju u Paviji pod vodstvom prof. R. Cifferija. Uz ostala članstva u fitopatološkim udrugama (Američko društvo fitopatologa, Unija fitopatologa mediteranskih zemalja) vrijedno je istaknuti, da je bila jedan od osnivača 1964. godine i cijenjeni član International Council for the Study of Grapevine virus and virus like diseases. Predavala je na redovitom i poslijediplomskom studiju na Agronomskom fakultetu, na poslijediplomskom studiju na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani, te na Dipartimento di biologia Applicata alla Diffesa delle Piante Universita' di Udine. Sudjelovala je na mnogim tuzemnim i inozemnim kongresima, savjetovanjima i simpozijima. Održavala je trajno vezu s mnogim stručnjacima virolozima gotovo do svoje smrti. Služila se s nekoliko stranih jezika (francuski, engleski, talijanski, njemački, ruski) te je lako ostvarivala i brižno njegovala kontakte sa stručnjacima svih zbivanja na polju virologije. Zahvaljujući tome bila je često informirana o znanstvenim novostima, još prije njihova publiciranja. Možemo reći, da nije bilo značajnije virološke institucije u Europi s kojom prof. A. Sarić-Sabadoš nije kontaktirala. To najbolje potvrđuju izrazi sućuti koja su pristigla Fakultetu i rodbini, te objava "in memoriam" u časopisu Petritia i ICVG Newsletter no. 17. U skromnim uvjetima financijskih izvora, uz vlastita odricanja i mnogo entuzijazma, osposobila je virološki laboratorij na Agronomskom fakultetu. Zahvaljujući širini biološke edukacije lako je savladavala nove tehnike rada i primjenjivala ih. Istraživanja je uvijek usmjeravala na najaktualnija zbivanja u fitopatološkoj znanosti. Njezin odlazak u mirovinu nije bio trajni odlazak iz fitopatološke znanosti i struke. Godinama je radila na projektima vezanim za biljnu virologiju u okviru Virološkog laboratorija na PMF-u. Iako u poodmakloj dobi, bila je aktivna do zadnjih nekoliko mjeseci prije nego nas je napustila, pa je posljednji rad objavila 2000. godine. Područje njezine znanstvene djelatnosti mogli bi podjeliti u nekoliko opusa. Prvi radovi odnosili su se na područje botanike, zatim na fitopatogene gljive i bakterije. Kod nas je prva determinirala sušicu cvata vinove loze (Peyronellaea glomerata), olovnu bolest breskve (Stereum purpureum), upozorila na gljive razarače drva u rudnicima. Slijedeća faza je obuhvatila izučavanje Bacillus thuringiensis i bakteriofaga, te Miksobacteria područje iz kojega je i doktorirala. Uz profesora dr. M. Panjana i akademika D. Miličića utemeljitelje biljne virologije u Hrvatskoj, prof. dr. A. Šarić- Sabadoš počela je izučavati viruse i fitoplazme i poljoprivrednih kultura. Objekti istraživanja bili su fitoplazme: na rajčici, kruški, jabuci, zatim virusi: trešnje, šljive, breskve, citrusa, salate, soje, karanfila i drugi. Otkrila je prisustvo nekih karantenskih bolesti kod nas, kao npr. Citrus tristeza i Bois Noir. Mnoge je viruse po prvi put opisala kod nas. Praktična primjena njezinih istraživanja odnosila se na selekciju zdravog sadnog materijala voćaka (jabuka, citrusi) u PIK Neretvi i vinove loze u Jastrebarskom. Pod njenim vodstvom proizvedene su prve sadnice jabuka i vinove loze koje su bile certificirane kao virus testirani sadni materijal, najveći doprinos dala je na području virusa i fitoplazmoza vinove loze. Objavila je sama ili u koautorstvu 75 radova, najvećim dijelom u svjetski priznatim časopisima. Svima koji su s njom surađivali ostat će u sjećanju širina njezine naobrazbe od humanističke do biološke što je krasilo njenu ličnost. Kao stručnjak fitopatolog, te pedagoški djelatnik u mnogome je doprinijela zdravom razvoju brojnih generacija agronoma, a rezultatima svog znanstvenog rada doprinijela ugledu hrvatske znanosti i napretku gospodarstva. Time je ostavila neizbrisiv trag u hrvatskoj virologiji. Zauvijek ćemo se sjećati njenih nemjerljivih vrednota, koje samo nekima mogu biti jedna stranica u dnevniku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA