Naslov
Novo lice starog patogena-Botryts cinerea Pers. ex Fr.
(The new face of the old pathogen- Botryts cinerea Pers. ex Fr.)

Autori
Topolovec Pintarić, Snježana ; Cvjetković, Bogdan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, stručni

Izvornik
Program i sažetci priopćenja 45. seminara iz zaštite bilja/Glasilo biljne zaštite / Maceljsk, Milan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2001, 26-26

Skup
45.Seminar zaštite bilja

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 13.02.2010. - 16.02.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Botryts cinerea

Sažetak
NOVO LICE STAROG PATOGENA Botrytis cinerea PERS. EX FR. Botrytis cinerea, uzročnik sive plijesni, gljivica je poznata po brzom razvoju rezistentnosti na fungicide za njeno suzbijanje. Problem rezistentnosti B. cinerea posebno je izražen u zaštiti vinograda jer je siva plijesan jedna od ekonomski značajnih bolesti vinove loze. Bolest u kontinentalnom dijelu naše zemlje može nanijeti štete od 50 do 60%, a u mediteranskom 3 do 5%, koje se nastavljaju i u procesu vinifikacije. U cilju prevladavanja problema rezistentnosti u svijetu se neprekidno radi na razvoju novih djelatnih tvari. Nove tvari uz dobru učinkovitost protiv B. cinerea trebaju omogućiti i suzbijanje biotipova rezistentnih na postojeće fungicide. Svojim načinom djelovanja ne bi smjeli selekcionirati nove rezistentne biotipove. Unutar takvih istraživanja razvijaju se metode za testiranje osjetljivosti B. cinerea. Provedbom testiranja u poljskim pokusima tijekom predregistracijske faze istraživanja fungicida mogu se u populacijama B. cinerea detektirati biotipovi prirodno rezistentni na djelatnu tvar koja još uopće nije primjenjivana. To mogu biti naznake za brzu pojavu rezistentnosti ukoliko bi se djelatna tvar intenzivno primijenjivala. Unatrag 5 god. u svijetu su razvijene nove djelatne tvari, od kojih su pirimetanil i ciprodinil iz skupine anilinopirimidina priznati u Hrvatskoj 1997., a fenheksamid (hidroksianilid) 1998. god. Do tada se paleta botiriticida temeljila na djelatnim tvarima iz skupine dikarboksimida, čija je upotreba zbog rezistentnosti ograničena na 2 puta u vegetaciji. Dikarboksimid-rezistentnost je u Hrvatskoj znanstveno dokazana 1993. god. Zavod za fitopatologiju proveo je 1998. i '99. god. pokuse testiranja stanja poljskih populacija B. cinerea u vinogradu s intenzivnom upotrebom navedenih tvari u zaštiti, ali i u vinogradima u kojima one nisu nikad primjenjivane. Rezultati su urodili osmišljavanjem antirezistentne strategije, a preporuke će biti iznijete na Seminaru.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Dentalna medicina, Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA