Naslov
Gljive proizvođači mikotoksina
(Fungi mycotoxin producers)

Autori
Jurjević, Željko ; Cvjetković, Bogdan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Program i sažetci priopćenja 45. seminara iz zaštite bilja/Glasilo biljne zaštite / Milan, Maceljski - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2001, 25-25

Skup
45.seminara iz zaštite bilje zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
gljivice, mikotoksini
(fungi, mycotoxins)

Sažetak
GLJIVE PROIZVOĐAČI MIKOTOKSINA. Mikotoksini su metaboliti gljiva koji mogu imati toksična svojstva (akutno i kronično), mutageno, teratogeno kao i kancerogeno djelovanje. Bolesti nastale zbog toksičnog učinka mikotoksina nazivaju se mikotoksikozama. Do mikotoksikoza najčešće dolazi zbog izloženosti mikotoksinima u hrani. Nekad vrlo učestala mikotoksikoza uzrokovana metabolitima gljive Claviceps purpurea (sklerocij-glavnica raži) naziva se ergotizam. Epidemije ergotizma bile su poznate u Srednjem vijeku pod nazivom sacra pestis (sveta kuga). U našim krajevima bolest je bila poznata pod nazivom vatra sv. Antuna. Mikotoksinima se nije pridavao veći značaj do ranih 1960-tih, kada je došlo do masovnog pomora purica (100.000) u južnoj i istočnoj Engleskoj, hranjenih mljevenim kikirikijem. S nepoznatom bolešću nazvanom bolest "X" nisu bile zahvaćene samo purice u Engleskoj već i patke u Keniji i Ugandi. Nakon mikološke analize kikirikija izolirana je gljiva Aspergillus flavus, a uskoro zatim i njezini metaboliti aflatoksini. Otkriće aflatoksina bilo je značajno ne samo s praktičnog, već i sa znanstvenog stajališta, jer je privuklo pažnju znanstvenika i proširilo istraživanja na druge mikotoksine. Iako metaboliti mikrogljiva izazivaju velike probleme u zdravlju ljudi i životinja, u našoj zemlji još uvijek tome problemu se ne pridaje gotovo nikakva važnost, iako je veliki broj mikotoksina značajno otrovniji od većeg broja pesticida. U "FAO Worldwide regulations for mycotoxins 1997." Hrvatska se ne nalazi niti na popisu zemalja koje imaju ozakonjene tolerance. Naš Zakon iz 1994. godine jedino regulira količinu aflatoksina B1, G1, i M1 te patulina u pojedinim namirnicama. Nažalost ni taj mali broj mikotoksina se ne kontrolira sustavno u prometu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA