Naslov
Umjesto predgovora Novi naziv - Stara tradicija
(Instead foreword New name - Old tradition)

Autori
Maceljski. Milan ; Cvjetković, Bogdan

Izvornik
Glasilo biljne zaštite /Milan Maceljski (ur.) (1332-9545) 1 (2001), 1; 3-4

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, uvodnik, ostalo

Ključne riječi
novi naziv, stara tradicija
(new name, old tradition)

Sažetak
SAŽETAK NOVI NAZIV - STARA TRADICIJA- Osnivanje Hrvatskog društva biljne zaštite i prvi broj glasila tog društva s novim nazivom "Glasilo biljne zaštite" zaslužuju kratki osvrt i objašnjenje. Sredinom proteklog stoljeća brojni i, nažalost, sve teži problemi do kojih dolazi povećanjem šteta od biljnih štetočinja, prisilili su brojne agronome, a negdje i šumare, da sve više vremena posvećuju ublažavanju tih problema. Za to su trebali povećano znanje. Znanjem stečenim u redovitom i specijalističkom obrazovanju, angažiranjem na radnom mjestu, sudjelovanjem na stručnim skupovima i praćenjem stručne literature, nastao je novi profil agronoma - stručnjak za zaštitu bilja (fitomedicinar). Prvi su se takvi specijalizirani stručnjaci pojavili osnivanjem Fitosanitetskih stanica u Hrvatskoj u 1950. godini, zatim jednogodišnjom specijalizacijom na tadašnjem Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu, no daleko najveći su utjecaj na izgradnju profila stručnjaka za zaštitu bilja, uz svakodnevne poslove, imali brojni sastanci agronoma posvećeni problemima zaštite bilja koji su 1957. g. prerasli u tradicionalni godišnji Seminar zaštite bilja, te naše stručno glasilo. Da ne padne u zaborav, dobro je spomenuti da su u razdoblju 1951-1957. održavani brojni regionalni sastanci i seminari posvećeni zaštiti bilja posvuda u Hrvatskoj, a da je Fitosanitetska stanica u Zagrebu nekoliko godina izdavala svoj "šapirografirani" Bilten u više stotina primjeraka. Nagli porast važnosti zaštite bilja i pojava sve većeg broja novih znanstvenih spoznaja/te povećanje broja stručnjaka za zaštitu bilja, potaknula je te stručnjake na međusobno povezivanje. U tome do velikog napretka, prave prekretnice u razvoju zaštite bilja, dolazi 1957. g. Te godine: - u travnju se osniva Odbor za zaštitu bilja Zadružnog ratarsko-sjemenarskog saveza NRH u čijem su sastavu "predstavnici naučnih ustanova, fitosanitetskih i poljoprivrednih stanica, zadružnih saveza itd." (prethodnica sadašnje Komisije za zaštitu bilja MPŠ) - u svibnju počinje izlaziti stručni časopis za unapređenje organizacije i provedbe zaštite bilja "Biljna zaštita", - u listopadu Poljoprivredni fakultet u Zagrebu održava sastanak o biološkom suzbijanju štetnika na kojem su uz inozemne prikazani i rezultati domaćih istraživanja, - u listopadu se osniva Sekcija za zaštitu bilja Društva agronoma, - u prosincu je na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu održan 6-dnevni seminar iz zaštite bilja, kojeg smatramo Prvim u slijedu naših tradicionalnih godišnjih seminara. Kao što nam je svima dobro poznato, ovaj se početni polet nastavio katkad brže katkada sporije, sve do današnjih dana, pri čemu su "zaštitari" često prolazili i vrlo nepovoljna razdoblja nerazumjevanja važnosti zaštite bilja. Ove je godine došlo do većih promjena koje, što treba naglasiti, slijede nastojanja iz 1957. g. Nakon što su stručnjaci za zaštitu bilja svoje djelatnosti dugi niz godina s većim ili manjim uspjehom usmjeravali putem Sekcije za zaštitu bilja Društva agronoma odnosno Hrvatskog agronomskog društva, 27. listopada 2000. g. osnovano je Hrvatsko društvo biljne zaštite (HDBZ). 75 sudionika osnivačke skupštine jedno-glasno su izglasali osnivanje ovog društva te preuzeli obvezu organizacije tradicionalnog seminara i izdavanja glasila kojeg sada čitate. Stručnjaci prisutni na osnivačkoj skupštini Društva smatrali su okvire Sekcije HAD-a preuskim za sve potrebne aktivnosti u području zaštite bilja, primjerice za užu suradnju sa šumarskim stručnjacima za zaštitu bilja. Zaključili su da se, uz organizaciju Seminara i izdavanje Glasila, Društvo treba aktivirati i u obrazovanju mladih, organizaciji tematskih skupova, stručnih sastanaka i ekskurzija, izdavanju letaka, povezivanju sa srodnim međunarodnim organizacijama, a ponajviše u zastupanju struke prema državnim organima. Treba spomenuti da smo u tome među posljednjim u Europi. U skoro svim državama postoji barem jedno društvo biljne zaštite. Društvo njemačkih biljnih liječnika osnovano je još 1927. g. Bivše jugoslavenske republike (osim Hrvatske) imale su također takva društva, a postojao je i Savez tih društava u kojeg je bila učlanjena naša Sekcija. Vrlo je aktivno Društvo za varstvo rastlin Slovenije koje svake druge godine organizira seminar sličan našem. Osnivanjem Društva dolazi do promjena i u nazivu časopisa. Podsjetit ćemo da je "Biljna zaštita" osnovana 1957. g. u 1978. postala "Glasilo Saveza društava za zaštitu bilja Jugoslavije" pod nazivom "Glasnik zaštite bilja", a od 1991. g. Glasnik postaje "Glasilo Sekcije za zaštitu bilja Hrvatskog agronomskog društva". Ovim se brojem tradicija nastavlja, pa će časopis izlaziti kao "Glasilo Hrvatskog društva biljne zaštite" pod nazivom "Glasilo biljne zaštite". Izdavač će biti HDBZ. 'Kontinuitet je zajamčen činjenicom što je za glavnog i odgovornog urednika Upravni odbor HDBZ izabrao urednika svih do sada tiskanih brojeva i "Biljne zaštite" i "Glasnika zaštite bilja", a u privremenom uređivačkom odboru nalaze se članovi dosadašnjeg odbora Glasnika. Novo "GBZ" zadržati će u početku dosadašnji profil s lime što će redovito izvještavati i o svim aktivnostima Društva. Naredni broj Glasila bit će posvećen zaštiti krumpira i izaći iz tiska do kraja veljače. U travnju će biti tiskan tradicionalni "Pregled sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj" autora Maceljski, Hrlec, Ostojić i Cvjetković. Treba se zahvaliti svim suradnicima "Zadružne štampe", izdavača "Biljne zaštite" i "Glasnika zaštite bilja", koji su tijekom 44 godina omogućavali redovito izlaženje časopisa, katkada i u vrlo nepovoljnim financijskim uvjetima. Usprkos nepostojane i najčešće nepovoljne državne politike prema izdavačkoj djelatnosti, a posebice onoj poljoprivrednoj, bilo je razdoblja vrlo uspješne suradnje kojih se sa sjetom i zahvalnošću prisjećamo. Kako ovaj broj sadrži sažetke 45. seminara iz zaštite bilja treba istaći da će Društvo nastaviti izbor dosadašnju tradiciju organiziranja godišnjih Seminara iz zaštite bilja, a nastojati će stalno poboljšavati i kvalitetu izlaganja kako bi sudionici dobili što više znanja i imali što veću korist od sudjelovanja. U tom cilju mole se sudionici Seminara da daju svoje prijedloge.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA