Pregled bibliografske jedinice broj: 1061007
Politike sjećanja, “ustašonostalgija” i izgradnja nacije u Hrvatskoj
Politike sjećanja, “ustašonostalgija” i izgradnja nacije u Hrvatskoj // Interpretacije jugoslovenskih sukoba i njihove posledice: između suštinskog neslaganja i dijaloga
Beograd, Srbija, 2015. (ostalo, podatak o recenziji nije dostupan, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1061007 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Politike sjećanja, “ustašonostalgija” i izgradnja
nacije u Hrvatskoj
(Politics of Memory, Flirting with the Ustaša and
the nation-building in Croatia)
Autori
Đurašković, Stevo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Interpretacije jugoslovenskih sukoba i njihove posledice: između suštinskog neslaganja i dijaloga
Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 13.11.2015. - 14.11.2015
Vrsta sudjelovanja
Ostalo
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
politike sjećanja ; ustašonostalgija ; nacija ; Hrvatska
(politics of memory ; flirting with the Ustaša ; nation ; Croatia)
Sažetak
Dosadašnja literatura o post-komunističkoj Hrvatskoj tvrdi kako je revizionizam povijesti II. Svjetskog rata i NDH pokrenut i vođen idejom hrvatske nacije Franje Tuđmana, preciznije njegovim konceptom nacionalne pomirbe. Koncept nacionalne pomirbe počiva na viziji ujedinjenja potomaka hrvatskih partizana i ustaša u borbi za samostalnu Hrvatsku, a protiv Jugoslavije interpretirane kao isključive velikosrpske hegemonije. Ukazano je kako je “ustašonostalgija” u Hrvatskoj, izražena kroz derogiranje tradicije antifašizma (rušenje spomenika, promjena imena ulica i trgova…) te poplave raznih simbola ustaštva u javnosti nastupila kao neželjena posljedica povijesnog zaborava koji je Tuđman zagovarao u ime koncepta nacionalnog pomirenja. Iako je uzrok ustašo- nostalgiji nađen i u zaživljavanju Bleiburškog mita, koji je agresora iz 1991 poistovjetio sa počiniocima zločina 1945, još uvijek nije dovoljno jasno objašnjeno kako je iz Tuđmanove ideje nacionalne pomirbe uslijedila ustašonostalgija i revizionizam u Hrvatskoj. Polazeći od Tuđmanova kontroverznog stave o NDH kao ne samo zločinačkom fašističkom režimu, već i izrazu težnje hrvatskog naroda za državnošću, ovaj rad će pokazati kako je ustašonostalgija proizašla direktno iz Tuđmanovog prikaza povijesti kako Kraljevske tako i socijalističke Jugoslavije kao krajnje represivne velikosrpske hegemonije nad Hrvatskom. Dotična interpretacije vodila je do shvaćanja da je bilo koja politička ideja koja se zalagala za neovisnu Hrvatsku bolja od bilo koje ideje Hrvatskog jugoslavizma. Rad će izložiti ovu tezu u okviru prikaza cjelokupne Tuđmanove nacionalističke ideologije, pokazujući kako je suvremeno hrvatsko društvo još uvijek dobrim dijelom uronjeno u ustašo- nostalgiju uslijed izbjegavanja svih post- tuđmanovskih vlada da se obračunaju s naslijeđem Tuđmanove državotvorne ideologije, a osobito njegovom interpretacijom Jugoslavije i Jugoslavizma.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Povijest