Pregled bibliografske jedinice broj: 1061004
Izgradnja socijalističkih nacija u SFRJ- izvor nacionalizma u 1990-ima?
Izgradnja socijalističkih nacija u SFRJ- izvor nacionalizma u 1990-ima? // Treći međunarodni znanstveni skup Socijalizam na klupi Komunisti i komunističke partije: politike, akcije, debate
Pula, Hrvatska, 2017. (ostalo, nije recenziran, neobjavljeni rad)
CROSBI ID: 1061004 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Izgradnja socijalističkih nacija u SFRJ- izvor
nacionalizma u 1990-ima?
(The Building of the Socialist Nations in the
Socialist Yugoslavia - the Origin of the 1990s
Nationalisms?)
Autori
Đurašković, Stevo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo
Skup
Treći međunarodni znanstveni skup Socijalizam na klupi Komunisti i komunističke partije: politike, akcije, debate
Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 28.09.2017. - 30.09.2017
Vrsta sudjelovanja
Ostalo
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
komunizam ; izgradnja nacije ; socijalističke nacije ; 1990s ; nacionalizmi
(communism ; nation-building ; socialist nations ; 1990s ; nationalism)
Sažetak
U literaturi o SFRJ još uvijek je široko raširena teorija o jugoslavenskom socijalističkom režimu kao „supresoru“ nacionalnih identiteta. Ovo izlaganje polazi od potpuno suprotne teze, tj. da je uspješno oblikovanje srpskih i hrvatskih ekstremno nacionalističkih pokreta u 1980-ima i 1990-ima omogućeno autoritarnim konceptom socijalističkog hrvatstva i socijalističkog srpstva i njihovim korištenjem na razini svakodnevne politike. Federalne republike bile su konstituirane kao socijalističke nacionalne države, gdje je nacionalni identitet bio konstruiran kao „obvezni pripisani status“ (R.Brubaker) u statistikama, te snažno prisutan u nastavi povijesti i materinjeg jezika. Dotična nacionalna politika proizlazila je iz legitimacije SFRJ kao suprotnosti jugo- unitarističkoj Kraljevini Jugoslaviji, pri čemu je naglasak bio na povijesnoj suradnji odvojenih nacionalnih identiteta, a potiskivala su se razdoblja sukoba. Temeljni osnivački mit bratstva i jedinstva najbolji je primjer toga, a njegov manihejski karakter potisnuo je suočavanje sa traumama srpsko-hrvatskog sukoba u II. Svj. ratu i pitanje komunističkih zločina. Obzirom na izloženo, ovo izlaganje će prikazati kako je- umjesto očekivanog efekta „primirivanja“ nacionalnih identiteta, - režim svojom autoritarnom politikom doveo do suprotnog efekta: neprerađene traume živjele su paralelno u neformalnim sferama društva, a korištenje optužbe za ekstremni nacionalizam kao sredstvi diskreditiranja oporbe održavalo je pojam nacionalizma stalno prisutnim u javnom diskursu. Zbog dotičnih politika postalo je krajem 1980-ih moguće da se komuniste prikaže kao „crvene četnike“ tj. kao „crvene ustaše“.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Povijest