Pregled bibliografske jedinice broj: 1060888
Problematika korištenja arhivskog gradiva u muzejima na primjeru Muzeja grada Koprivnice
Problematika korištenja arhivskog gradiva u muzejima na primjeru Muzeja grada Koprivnice // Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture, 1 (2017), 20; 97-109 (recenziran, članak, stručni)
CROSBI ID: 1060888 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Problematika korištenja arhivskog gradiva u
muzejima na primjeru Muzeja grada Koprivnice
(The Problems of Using Archives in Museums on the
Example of the Koprivnica City Museum)
Autori
Bulić, Nada ; Posedi, Ivana
Izvornik
Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture (1849-4080) 1
(2017), 20;
97-109
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
Muzej grada Koprivnice, arhivsko gradivo, istraživači, dostupnost gradiva
(Museum of the City of Koprivnica, archival material, researches, accessibility of material)
Sažetak
U velikom broju muzeja u Hrvatskoj čuva se arhivsko gradivo iz raznih vremenskih razdoblja. Jedan od ključnih problema s kojima se susreću istraživači jest kako pronaći gradivo koje im je potrebno za istraživanje određene teme. Većina istraživača istražuje gradivo koje se čuva u arhivima, no što je s gradivom koje se čuva u muzejima? U radu ćemo pokazati problematiku slijedeći sljedeća pitanja: kako je to gradivo popisano i na koji se način evidentira u muzejima? Kako popis gradiva utječe na dostupnost gradiva? Koja je vrijednost gradiva koje se čuva u muzejima u Hrvatskoj, može li se uopće utvrditi vrijednost gradiva? Je li to gradivo doista dostupno istraživačima? Kako je popisano gradivo koje se čuva u Muzeju grada Koprivnice i na koji način tako izrađeni popis pomaže istraživačima? Na primjeru Muzeja grada Koprivnice utvrdili smo da je detaljniji popis gradiva u muzejima ključan za istraživače, budući da istraživači nikako ne mogu na temelju općenitih opisa gradiva, kakvi su uobičajeni u muzejima, znati o kojem se gradivu radi. Stoga bi popisi s obzirom na raznovrsnost gradiva u muzejima trebali biti ili analitički ili sumarni, a takvi popisi omogućuju i vrednovanje gradiva, te samim vrjednovanjem utvrđuje se mogućnost da gradivo bude upisano kao kulturno dobro, te se kao takvo i digitalizira i postane dostupnije široj javnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti
