Naslov
BENEDIKTINCI U HRVATSKOJ KULTURI S OSOBITIM OBZIROM NA GLAGOLJAŠTVO
(Multilingualism in the Croatian Past: Benedictines and the Rule of St. Benedict in the XIV. century)

Autori
Poljanec, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
25.10

Godina
2010

Stranica
27

Mentor
Kuštović, Tanja

Ključne riječi
benediktinci, latinica, glagoljica, cirilica
(Benedictines, Latin script, Glagolitic script, Cyrillic)

Sažetak
U Hrvatsku benediktinci stižu vjerojatno u 7. stoljecu. U njihovim se sa- mostanima razvijaju skriptoriji, zahvaljujuci kojima se i danas dobiva uvid u tekstove koji bi bez njih vjerojatno bili izgubljeni. Uz latinski se jezik be- nediktinci u Hrvatskoj služe hrvatskostaroslavenskim. Pišu latinicom, ali i glagoljicom i cirilicom pa su tom tropismenošcu dali poseban pecat hrvatskoj kulturi. U toj staroj hrvatskoj višejezicnosti i višepismenosti važnu je ulogu imao papa Inocent IV. koji 1252. godine na molbu benediktinaca samostana Sv. Nikole u Omišlju na otoku Krku dopušta benediktinskim redovnicima- glagoljašima uporabu glagoljaškoga pisma umjesto latinice i u crkvi uporabu hrvatskostaroslavenske liturgije umjesto latinske. Neki od najvažnijih pisa- nih spomenika hrvatske kulture djelo su benediktinaca: natpis kneza Trpi- mira, Povaljska listina, Bašcanska ploca i Regula svetog Benedikta. U radu se predstavlja jedini današnji muški benediktinski samostan na otoku Pa- šmanu i Regula svetoga Benedikta, jedini sacuvani glagoljski rukopis Pravila sv. Benedikta iz 14. stoljeca, vjerojatno najstariji poznati prijevod benedik- tinskih pravila s latinskoga na neki živi jezik.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA