Pregled bibliografske jedinice broj: 1060716
TRANSFUZIJSKO LIJEČENJE OPSTETRIČKOG ŠOKA
TRANSFUZIJSKO LIJEČENJE OPSTETRIČKOG ŠOKA // Opstetrički šok / Habek, Dubravko (ur.).
Zagreb: Nastavni Zavod za javno zdravstvo i Hrvatsko katoličko sveučilište, 2016. str. 37-38 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1060716 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
TRANSFUZIJSKO LIJEČENJE OPSTETRIČKOG ŠOKA
(Transfusion treatment of Opstetric shock)
Autori
Šakić, Kata ; Šakić Zdravčević, Katarina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Opstetrički šok
/ Habek, Dubravko - Zagreb : Nastavni Zavod za javno zdravstvo i Hrvatsko katoličko sveučilište, 2016, 37-38
Skup
Znanstveni Simpozij s međunarodnim sudjelovanjem Opstetrički Šok
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 19.03.2016
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Postpartalono krvarenje ; Trombelastografija ; transfuzijsko liječenje
(postpartum bleeding ; Thrombelastography ; Transfusion treatment)
Sažetak
Opstetrički šok najčešće je posljedica i/ili uzrok postpartalne hemoragije (PPH) ako je gubitak krvi >1000mls, kod abrupcije placente, embolizacije amnionskom tekućinom ili intrauterinom fetalnom smrti. Pravilan transfuzijski pristup podrazumijeva: 1. Pravilno postavljenu indikaciju za transfuziju ; 2. Osposobljenost liječnika u odabiru transfuzijske tehnike s najmanjim rizikom za bolesnika. 3.Cilj bih morao biti korištenje nadomjestnih (alternativnih) krvnih pripravaka i tehnika koje bi zamijenile transfuziju tuđe krvi. Svaki liječnik bi trebao znati o krvi i koagulaciji, o konsekvencama masivne trasfuzije krvi, o spašavanju gubitka krvi i metodama autotransfuzije, o peri i intraoperacijskoj ocjeni- dijagnostici koagulacije i reakcijama na transfuziju krvi. Razlika krvarenja kod planiranih operacijskih zahvata i kod hitnih krvarenja: U hitnih bolesnika uglavnom je krvarenje masivno i nekontrolirano, početak transfuzije ovisi o brzini transporta do bolnice, najčešće su pacijenti u hipovolemiji, šoku i hipotermiji. Nadzor koagulacije je zakašnjen, jer je koagulacijski poremećaj već ranije započeo. Koagulopatija je komplicirana i nejasnog uzroka, najčešće vezana uz razvoj diseminirane intravaskularne koagulopatije(DIK-a). Strategija transfuzijskog liječenja ; Reducirati intra i postoperative gubitak krvi ; korekcijom koagulacijskog poremećaja, primjeniti manje invazivne kirurške procedure, optimizirati anesteziološku tehniku, izvesti preciznu hemostazu, uporabiti prokoagulantne lijekove, te intra i postoperativnu autotransfuziju. Transfuzijsko liječenje u postpartalnoj hemoragiji: Ako PPH perzistira poslije prve linije uterotonika, ili ako je kliničko hemodinamsko stanje nestabilno, indicirana je transfuzija koncentrata eritrocita za održavanje hemoglobina (Hb) >8g/dL i razinu fibrinogena ≥2g/L. Tijekom trajanja krvarenja eritrociti, fibrinogen i svježa smrznuta plazma mogu se dati bez čekanja laboratorijskih resultata.Traneksamična kiselina može se uporabiti u dozi od 1 g, i još jednom ponoviti ako krvarenje perzistira. Preporuča se prevenirati i liječiti hipotermiju žene sa PPH sa ugrijanim infuzijama i krvnim pripravcima te primjenom kisika. Ako PPH se ne može farmakološki, i mogućim intra-uterininim balonom kontrolirati, tada se preporuča invazivno liječenje sa arterijskom embolizacijom ili kirurškim zahvatom(1). Najbrži uvid u koagulacijsko stanje daje tromboelastografija(TEG). 1A 1B Slika 1A. Prikaz postpartalne Hemoragije sa fulminantnom Hiperfibrinolizom, 1B. normalni trombelastogram. Slika1A. je normalna formacija ugruška sa signifikantnom fibrinolizom ; Prikazuje nedostatak fibrinogena i liječenje je s krioprecipitatom. Zaključak. Najbolje liječenje krvarenja i hemoragijskog šoka je zaustaviti krvarenje! Prevenirati tromboembolijske incidente! ... reducirati transfuizjske potrebe i transfuzijom izazvane neželjene događaje, povećati životnu sigurnost bolesnika i racionalizirati cijenu liječenja(2).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb
Profili:
Kata Šakić-Zdravčević
(autor)