Pregled bibliografske jedinice broj: 1060531
Ivana kao Ur-Glorija, Književne i izvanknjiževne (političko- ideološke) poveznice Glorije Ranka Marinkovića i Čuda djevice Ivane Drage Gervaisa
Ivana kao Ur-Glorija, Književne i izvanknjiževne (političko- ideološke) poveznice Glorije Ranka Marinkovića i Čuda djevice Ivane Drage Gervaisa // Crkva u svijetu : Crkva u svijetu, 51 (2016), 1; 51-77 (recenziran, prethodno priopćenje, znanstveni)
CROSBI ID: 1060531 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ivana kao Ur-Glorija, Književne i
izvanknjiževne (političko- ideološke) poveznice
Glorije Ranka Marinkovića i Čuda djevice Ivane
Drage Gervaisa
(Joanna as Ur-Gloria,
Literary and Non-literary (Political-
ideological) Relations of Ranko Marinković’s
"Gloria" to Drago Gervais’ "The Virgin Joanna’s
Miracle")
Autori
Mišković, Grgo
Izvornik
Crkva u svijetu : Crkva u svijetu (0352-4000) 51
(2016), 1;
51-77
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni
Ključne riječi
Čudo djevice Ivane Drage Gervaisa ; Glorija Ranka Marinkovića ; hrvatska drama, ideologija ; intertekstualnost ; komunistički progoni Crkve, religija, XX. stoljeće
(The Virgin Joanna’s Miracle by Drago Gervais, Gloria by Ranko Marinković, Croatian drama, ideology, intertextuality, Communist persecutions of the Church, religion, XX century)
Sažetak
Članak prikazuje dosad nedovoljno istražen odnos između dvaju dramskih tekstova: Čuda djevice Ivane Drage Gervaisa i Glorije Ranka Marinkovića, pri čemu se nameće zaključak kako se radi o dvama sadržajno i ideološki veoma bliskim tekstovima. Obje drame, nastale otprilike u isto vrijeme, od autora koji su obavljali vrlo visoke i odgovorne kazališne dužnosti, tematiziraju Katoličku Crkvu na iznimno negativan način u vrijeme kad je politička, komunistička, vlast to zahtijevala radi vlastitih interesa. Čudo djevice Ivane temelji se na stvarnom slučaju Johance Jeroušek s početka XX. stoljeća, koji je već onomad u Supilovu Riječkom novom listu bio iskorišten za “antiklerikalnu propagandu”, što je ponovljeno 1952. u Riječkom listu. Marinkovićeva Glorija donosi istu ideološku pouku, pri čemu se radnja Glorije može itekako povezati s Gervaisovom komedijom (glavna junakinja u sukobu s Crkvom), pa su autori vjerojatno crpili iz istog izvora. Nije pritom neznačajno da se i u Gloriji spominje slučaj “svete Johance”. U razdoblju nakon proglašenja zatočenog nadbiskupa Stepinca kardinalom 1952. i posljedičnog prekida diplomatskih odnosa Jugoslavije s Vatikanom, kad se staleškim udruženjima svećenika željelo razbiti crkveno jedinstvo i odvojiti Crkvu u Hrvata od Rima, oba teksta propagiraju politički podoban zaključak. Gervaisova drama nije nikad izvedena – kao da je od dvije podobne i kao naručene drame odabrana ona uspješnija, kojoj je lošija maknuta s puta da ne bi smetala! Oba se teksta, posebice Gervaisov, tako u svojem povijesnom kontekstu i izrazitoj ideologičnosti mogu usporediti i s rimskim mimovima i farsama koji su ismijavali kršćane u vrijeme njihova progona. Summary The article presents the so-far unexplored relation between the two dramas: The Virgin Joanna’s Miracle by Drago Gervais and Gloria by Ranko Marinković, with conclusion that these are very similar in content and ideology. Both dramas, created at around the same time by the authors who held high and responsible theatre positions, deal with the Catholic Church in a very negative way at a time when political, communist authorities demanded it for their own interest. The Virgin Johanna’s Miracle is based on a real case of Johanca Jeroušek of the early twentieth century, which even then was used for “anticlerical propaganda” in Supilo’s papers Riječki Novi List, and repeated again in 1952 in Riječki List. Marinković’s Gloria brings the same ideological lesson, in which the plot of Gloria may well be connected with Gervais’ comedy (the heroine in conflict with the Church), so they probably drew from the same source. It is not insignificant that the case of “Saint Johanca” is also mentioned in Gloria. In the period after the imprisoned Stepinac was named Cardinal in 1952 and consequential severance of diplomatic relations between Yugoslavia and Vatican, when the aim was to break the church unity by the class associations of priests and to separate the Church of Croatia from Rome, both texts propagated politically acceptable conclusion. Gervais’ drama had never been performed – presumably, out of two acceptable and commissioned dramas, the more successful one was chosen, while the worse drama was moved away not to be in the way! Both texts, in their historical context and distinctive ideological line, could be compared with Roman mimes and farces that ridiculed Christians at the time of their persecution.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Teologija, Povijest, Književnost
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Religious and Theological Abstracts