Pregled bibliografske jedinice broj: 1060501
Aretej kao drama s ključem. Ili zašto je Krleža rimskog cara Postuma imenovao (slavenskim i mediteranskim) Ilirikom
Aretej kao drama s ključem. Ili zašto je Krleža rimskog cara Postuma imenovao (slavenskim i mediteranskim) Ilirikom // Zadarski filološki dani 5 (Zadar Philology Days 5) / Božić, Rafaela ; Sambunjak, Slavomir (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru, 2015. str. 27-40 (predavanje, recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1060501 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Aretej kao drama s ključem.
Ili zašto je Krleža rimskog cara Postuma
imenovao (slavenskim i mediteranskim) Ilirikom
(Aretej as Play with a Key.
Or Why Did Krleža Name Roman Emperor Postum as
(Slavic and Meditarenian) Illyrian)
Autori
Mišković, Grgo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zadarski filološki dani 5 (Zadar Philology Days 5)
/ Božić, Rafaela ; Sambunjak, Slavomir - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2015, 27-40
ISBN
978-953-7237-530
Skup
Međunarodni znanstveni skup "Zadarski filološki dani 5
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 27.09.2013. - 28.09.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
Aretej ; drama s ključem ; Josip Broz Tito ; Miroslav Krleža ; politička alegorija ; Postum Ilirik ; totalitaristički sustavi (fašizam/ nacizam/komunizam)
(Aretej ; play with a key ; Josip Broz Tito ; Miroslav Krleža ; political allegory)
Sažetak
Rad analizira Krležina Areteja i kritiku suvremene zapadnoeuropske (grčko-filozofske i judeokršćanske) uljudbe u njemu izrečenu te otkriva skrivena značenja teksta, posebice glede političke situacije u vrijeme nastajanja drame. Otkriva koja je simbolika imena u ovom dramskom tekstu i zašto je Krleža povijesno stvarnog pobunjenog rimskog vojskovođu i samoproglašenog cara (djelomičnog) Galskog carstva Marka Kasijanija Latinija Postuma povezao s rimskom provincijom Ilirikom – s kojom on povijesno nije imao nikakve posebne veze. Odgovara na pitanje s kakvim je namjerama Krleža usporedio Rimsko carstvo u III. st. i onodobnu političku situaciju sa sebi suvremenom političkom situacijom, kakve veze sa svim tim imaju (južni) Slaveni koji prebivaju na Mediteranu (na području negdašnje rimske provincije Ilirika) i tko se krije iza maske Postuma Ilirika. Pitanje koje sumira sve gore izrečeno jest: zašto bismo Areteja mogli nazvati dramom s ključem? A mogli bismo ga tako nazvati jer je Krleža skrivećke, a na to navode mnogi znakovi u tekstu, u liku Postuma Ilirika prokazao Josipa Broza Tita kao totalitarističkog vladara koji, da bi se održao na vlasti, ne bira sredstva i koji zahtijeva da mu se klanjaju kao bogu. Krležina drama nije dosad bila u potpunosti shvaćena možda i zbog toga što je u vrijeme njena objavljivanja pročitati je javno na ovakav način bilo – više nego smiono. Ovaj je rad samo uvodni jer je ovu tematiku potrebno detaljnije razraditi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Književnost
