Naslov
Ekonomski rast, oskudnost resursa i izazov termodinamike
(Economic Growth, Scarcity of Resources and the Challenge of Thermodynamics)

Autori
Družić, Ivo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Conference Proceedings of the International Conference on the Economics of the Decoupling (ICED) / Družić, Gordan ; Gelo, Tomislav - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2020, 3-33

ISBN
978-953-347-337-6

Skup
International Conference on Economics of Decoupling (ICED)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 02.12.2020. - 03.12.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
ekonomski rast ; ekonomija ; oskudnost resursa ; termodinamika ; razdvajanje
(economic growth ; economy ; scarcity of resources ; thermodynamics ; decoupling)

Sažetak
Svjedočimo sve snažnijem očekivanju „neočekivanih“ ekonomskih promjena, koje su s jedne strane posljedica novih tehnologija, demografskih i klimatskih promjena, a s druge strane uzrok nove dinamike u organizaciji ljudskog društva. Rastuća nepredvidivost razvojnih ishoda uvećava „strah od budućnosti“. To otvara širok komunikacijski prostor u kojem tek treba iznaći kriterije razlikovanja „proročanskih vizija“ od stvarnih činjenica, „teorija zavjere“ od znanstvenih dokaza, „ideologiziranih percepcija“ od objektivne stvarnosti. Potraga za valjanim kriterijima, ako namjeravamo izbjeći uzrečicu skeptika - „dabogda živio u interesantnim vremenima“ - vjerojatno bi trebala započeti logičnim slijedom pitanja, odgovori koji daju smisao uzbudljivoj zbrci u kojoj se nalazimo, a koja se inače zove - život. Bez iluzije o cjelovitom pristupu, izdvajamo tri pitanja znakovita po mnogostrukosti prihvatljivih odgovora: • prvo je pitanje stabilnosti ekonomske aktivnosti i mogućnosti neograničenog gospodarskog rasta • drugo je pitanje potrebe ljudskog rada odnosno produktivne zaposlenosti u uvjetima visokih nastajućih tehnologija • treće je pitanje socijalne stabilnosti odnosno raspodjele koristi od ekonomske aktivnosti i gospodarskog rasta. Nije nikakva novina da opčinjenost (gotovo jednako kao i bojazan) rojevima novih tehnologija, bitno utječu na naša očekivanja od budućnosti. „Nova“ novina je uglavnom dvojaka. Prvo svekolika digitalizacija komunikacija i automatizacija/robotizacija proizvodnih i uslužnih procesa upravljanih „umjetnom inteligencijom“, gotovo „na očigled“ istiskuje živi ljudski rad čineći ga „usput suvišnim“ za osiguranje fi zičke egzistencije postavljajući pitanje: „Što i zašto će ljudi raditi kada više ne budu trebali raditi da bi preživjeli“? Koji je motiv kada ne bude „straha od gladi“? Drugo, što će se zbivati s trajanjem ljudskog životnog vijeka pojavom sintetske biologije (umjetnog života) i 3D printera s jedne te nano/piko tehnologije kojom će se naše stanice moći „beskonačno“ popravljati/obnavljati, s druge strane. Što će nas pokretati kada budemo mogli „vječno“ živjeti? Nove tehnologije, po tko zna koji put postavljaju, među ostalim i pitanje sposobnosti dominirajuće (neo)klasične ekonomske paradigme da znanstveno objasni i uobliči nove tehnologije u učinkovitu društvenu organizaciju ekonomske aktivnosti i njeno rastuće ravnotežno funkcioniranje. Ona je dosad „preživjela“ brojne izazove uglavnom iz dva razloga. Prvo, zato što su se alternativni pristupi u pravilu koncentrirali na istraživanje i „prokazivanje“ slabosti (neo)klasičnog modela, bez nuđenja konzistentnog i cjelovitog alternativnog obrasca. Drugo, što je dio te kritike, identificirajući mu slabosti, koje su se nakon toga mogle i „otkloniti“, u biti „pomogao“ njegovom održanju neoklasike. Inovativno pretvarajući dio kritike u „specijalne“ slučajeve modela opće ravnoteže, neoklasičan je obrazac dobivao na konzistentnosti i snazi znanstvene interpretacije. Uglavnom, cijela je „priča“ dosad funkcionirala po načelu „drugog najboljeg“ (second best) rješenja ili ; „dok nema boljega, dobro je i ovo kojeg imamo“. Alternativa koja se snažnije počela oblikovati krajem 20. stoljeća, zanimljiva je po pokušaju „promjene pitanja“ o kojem se raspravlja. „Zao- bilazeći“ (neo)klasična uporišta u korisnosti, graničnom trošku/prinosu, ponudi i potražnji ona kreće prema „izvorištu“. Vidi ga u „Newton- ovim“ zakonima mehaničkog kretanja prema kojem „svaka akcija izaziva jednaku takvu reakciju“, automatski narušavajući i vraćajući „svemir“ u ravnotežu. Ovdje su svi procesi „povratni“ odnosno reverzibilni (nema gubitka). Jednako tako „nevidljiva ruka“ interakcijom ponude i potražnje automatski vraća tržište u ravnotežu. „Nova“ ekonomija „mijenja istraživačko pitanje“ zamjenjujući Newton-ovu mehaniku, zakonima termodinamike. Eksperimentima dokazano prirodno kretanje tijela „od toplog prema hladnom“ rezultira „neurednim“ kretanjem molekula s posljedicom gubitka dijela energije, što će reći da su procesi dijelom nepovratni (ireverzibilni). Uočena entropija „prevedena“ u svijet ekonomije znači kako nema automatskog povratka u ravnotežu, jer ubrzani ekonomski rast rezultira nepovratnim gubitkom resursa u nama sagledivom vremenu (neobnovljivi resursi). Na toj su postavci nastali brojni pokušaji oblikovanja alternativa kao što su: cirkularna ekonomija, bio-ekonomija, zelena ekonomija, održiva ekonomija. Njima je zajedničko suprotstavljanje entropiji „ekonomijom razdvajanja“ (economics of decoupling), ekonomskog rasta od rasta uporabe neobnovljivih prirodnih resursa. Svaka se alternativa razlikuje po varijantama/modelima smanjenja entropije odnosno modelima „ekonomike razdvajanja“. Valja primijetiti kako ishod „sraza“ (neo)klasične ekonomije i ekonomije „razdvajanja“ nije izvjestan. U posljednje su vrijeme glasna stručna osporavanja značenja i učinka entropije, što može biti povezano i s istupanjem SAD-a najvećeg korisnika energije i najvećeg „onečišćivača“ iz globalnih sporazuma o smanjenju emisije štetnih plinova. U ekonomskoj se teoriji u tom smislu rasprava između „neoklasike“ i njenih alternativa nastavlja. Ovaj je put „bojno“ polje (energetska) entropija pa će biti zanimljivo vidjeti koliko je od svojih „9 života“ iskoristila neoklasična „mačka“.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA