Pregled bibliografske jedinice broj: 1060003
Atmosfersko taloženje onečišćujućih tvari na području srednjeg Jadrana: vremenska varijabilnost i glavne putanje prijenosa
Atmosfersko taloženje onečišćujućih tvari na području srednjeg Jadrana: vremenska varijabilnost i glavne putanje prijenosa // Jedanaesti hrvatski znanstveno-stručni skup "Zaštita zraka 2019" / Doko Jelinić, Jagoda ; Bešlić, Ivan (ur.).
Zagreb: Hrvatsko udruženje za zaštitu zraka (HUZZ), 2019. str. 100-100 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1060003 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Atmosfersko taloženje onečišćujućih tvari na području srednjeg Jadrana: vremenska varijabilnost i glavne putanje prijenosa
(Impact of atmospheric deposition on the central Adriatic sea: temporal variability and main pollutant pathways, modelling study)
Autori
Brzaj, Stjepana ; Džaja Grgičin, Vedrana ; Vidič, Sonja ; Milinković, Andrea ; Frka, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Jedanaesti hrvatski znanstveno-stručni skup "Zaštita zraka 2019"
/ Doko Jelinić, Jagoda ; Bešlić, Ivan - Zagreb : Hrvatsko udruženje za zaštitu zraka (HUZZ), 2019, 100-100
Skup
11. hrvatski znanstveno-stručni skup “Zaštita zraka 2019”
Mjesto i datum
Bol, Hrvatska, 15.10.2019. - 19.10.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
atmosfersko taloženje ; kemijski model LOTOS-EUROS ; srednji Jadran
(atmospheric deposition ; LOTOS-EUROS model ; Central Adriatic)
Sažetak
Atmosferski prijenos nije samo značajan, već često i dominantan put kojim se prirodne i antropogene tvari prenose s kopna na morsko područje. Jednom uneseni, putem procesa suhog i mokrog taloženja, aerosoli postaju vanjski izvor hranjivih, ali i toksičnih tvari koje imaju negativan učinak na funkcioniranje morskih organizama. Sjeverni Jadran jedno je od najeutrofnijih područja Mediterana, pod snažnim utjecajem riječnih donosa i atmosferskog taloženja uslijed sagorijevanja fosilnih goriva, naftne industrije te donosa sa sjevera Italije i drugih europskih industrijskih područja. Međutim, zbog intenzivnih obalnih i riječnih unosa, u ovom području atmosfersko taloženje ima slab utjecaj na primarnu produkciju tijekom cijele godine. Za razliku od sjevernog Jadrana, u oligotrofnim područjima srednjeg i jugoistočnog Jadrana riječni su donosi slabi, te bi donos materijala atmosferskog taloženja iz raznih izvora sagorijevanja mogao značajno utjecati na biologiju mora. Također, ovo područje je pod utjecajem sušnog Mediterana, a tijekom ljetnog razdoblja, posebno je srednji Jadran trajno izložen visokim do vrlo visokim rizicima od požara te ima dugu povijest ekstremnih šumskih požara. Gledajući u cjelini, nepoznati su učinci donosa atmosferskog materijala putem atmosferskog taloženja na oligotrofne površinske vode Jadrana. Ovaj rad pružit će prvi uvid u vremensku varijabilnost taloženja proračunatu pomoću atmosferskog numeričkog modela LOTOS-EUROS u svrhu kvantificiranja i ocjene utjecaja vremenske varijabilnosti atmosferskog taloženja Srednjeg Jadrana na morske ekosustave te njihovu produktivnost. Promatrat će se putanje atmosferskog donosa i taloženje onečišćenja u razdoblju povezanim s uspostavom oligotrofnih uvjeta u površinskom sloju mora (od veljače do srpnja 2019. godine) te njihova povezanost s unosom nutrijenata i drugih elemenata koji imaju utjecaj na funkcioniranje morskog ekosustava.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemija, Geofizika, Interdisciplinarne prirodne znanosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2018-01-3105 - Biokemijski odgovori površinskog sloja oligotrofnog područja Jadranskog mora na atmosfersko taloženje (BiREADI) (Frka Milosavljević, Sanja, HRZZ - 2018-01) ( CroRIS)
Ustanove:
Državni hidrometeorološki zavod,
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb
Profili:
Sanja Frka Milosavljević
(autor)
Andrea Milinković
(autor)
Stjepana Brzaj
(autor)
Sonja Vidič
(autor)