Pregled bibliografske jedinice broj: 1059763
Rekonstrukcija postupka prženja rude :eksperimentalni pristup
Rekonstrukcija postupka prženja rude :eksperimentalni pristup // Aktuelna interdisciplinarna istraživanja tehnologije u arheologiji Jugoistočne Europe, Zbornik radova prvog skupa sekcije za arheometriju, arheotehnologiju i eksperimentalnu arheologiju Srpskog arheološkog društva / Vitezović, Selena ; Antonović, Dragana ; Šarić, Kristina (ur.).
Beograd: Srpsko arheološko društvo, 2020. str. 130-137 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1059763 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rekonstrukcija postupka prženja rude
:eksperimentalni pristup
(Reconstruction of the ore roasting process:
experimental approach)
Autori
Karavidović, Tena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Aktuelna interdisciplinarna istraživanja tehnologije u arheologiji Jugoistočne Europe, Zbornik radova prvog skupa sekcije za arheometriju, arheotehnologiju i eksperimentalnu arheologiju Srpskog arheološkog društva
/ Vitezović, Selena ; Antonović, Dragana ; Šarić, Kristina - Beograd : Srpsko arheološko društvo, 2020, 130-137
ISBN
978-86-80094-10-6
Skup
Aktuelna interdisciplinarna istraživanja tehnologije u arheologiji Jugoistočne Europe
Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 28.02.2020. - 29.03.2020
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
prženje rude ; proizvodnja željeza ; eksperimentalna arheologija ; XRD
(ore roasting ; bloomery iron production ; experimental archaeology ; XRD)
Sažetak
Pri arheološkim istraživanjima ranosrednjovjekovnih lokaliteta Hlebine – Velike Hlebine (Sekelj Ivančan 2018) i Hlebine Dedanovice (Sekelj Ivančan 2019) na prostoru Podravine (SZ Hrvatska) na kojima su se odvijale aktivnosti vezane uz proizvodnju željeza, pronađeni su uzorci rude. Iz dosadašnjih istraživanja utvrđeno je kako je područje Podravine pogodno za formaciju močvarnih željeznih ruda (Sekelj Ivančan i Marković 2017, Brenko et.al 2019), a u arheološkim razdobljima vjerojatno su iskorištavane močvarne željezne rude lokalnog podrijetla. Provedene mineraloške (XRD, X-ray powder diffraction) analize prikupljenih uzoraka ukazuju da su pojedini komadi rude s ova dva arheološka nalazišta, prethodno samom taljenju, mogli biti termički obrađeni postupkom prženja. S tim u vezi važno je naglasiti da proces pripreme ruda za taljenje može podrazumijevati više postupaka (Pleiner 2000:106): 1. čišćenje rude od jalovine ispiranjem i/ili ručnim prebiranjem 2. sušenje i/ili postupak prženja. 3. usitnjavanje rude U ovom radu u fokusu je postupak prženja rude koji podrazumijeva zagrijavanje rude na temperaturi od 200 °C do 800 °C uz pristup kisika (Cleere 1971: 208 ; Pleiner 2000: 107). Ova vrsta pirometalurške pripreme (oplemenivanja) posebno je značajna za sve rude koje sadrže metalne spojeve neprikladne za direktnu redukciju do metala. Također, ovim procesom ruda gubi vlagu i mijenja strukturu, postaje poroznija što dodatno olakšava redukciju direktnim postupkom. Rezultati minerološke analize uzoraka rude s lokaliteta Hlebine – Velike Hlebine (N 223, 242) ukazuje na heterogen sastav mineralnih faza u istom uzorku (getit i magnetit) dok se kod uzoraka s lokaliteta Hlebine – Dedanovice javlja hematit (U 45, 26, 71) te hematit i magnetit (U 11) u jednom uzorku). Obzirom da su močvarne željezne rude najčešće oksidne i porozne što olakšava redukciju, proces prženja načelno nije tehnološki neophodan, no može pozitivno utjecati na karakteristike rude, postupak taljenja i krajnji proizvod. Cilj eksperimentalnog prženja ruda u ovom radu je rekonstrukcija postupaka u svrhu definiranja makroskopski vidljivog utjecaja pirometalurške pripreme na svojstva močvarne željezne rude korištene u eksperimentima te usporedba s arheološkim uzorcima i zapisima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arheologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2016-06-5047 - Proizvodnja željeza uz rijeku Dravu u antici i srednjem vijeku: stvaranje i transfer znanja, tehnologija i roba (TransFER) (Sekelj-Ivančan, Tajana, HRZZ ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za arheologiju, Zagreb
Profili:
Tena Karavidović
(autor)