Naslov
Obrana javnih prostora u zagrebačkim slučajevima „Čuvamo naš park“ i „Vratite magnoliju“
(Defense of Public Spaces in the Cases of “We are Keeping our Park“ and “Bring Back the Magnolia“ Initiatives in Zagreb)

Autori
Svirčić Gotovac, Anđelina ; Zlatar Gamberožić, Jelena

Izvornik
Sociologija i prostor : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja (1846-5226) 58 (2020), 1 (216); 5-31

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Čuvamo naš park, Vratite magnoliju, javni prostori, analiza diskursa, urbana održivost, Zagreb
(We are keeping our Park, Bring back the Magnolia, public spaces, discourse analysis, urban sustainability, Zagreb.)

Sažetak
Tijekom nekoliko zadnjih godina na zagrebačkom je prostoru bilo više primjera borbe za javne prostore, a u ovom će se radu pratiti dva takva slučaja. U prvom, stanari u naselju Savica udruženi su u civilnu inicijativu Čuvamo naš park i bore se za obranu postojećeg prostora parka (zelena površina i igralište) jer gradska uprava podržava izgradnju crkve, što bi prostor parka značajno smanjilo. Tako započinju dugogodišnji napori da se ta gradska odluka poništi. Drugi je slučaj otpor prema planiranoj revitalizaciji Meštrovićevog paviljona na Trgu žrtava fašizma, koja je izazvala veliko nezadovoljstvo kako samom obnovom tako i sječom postojećeg drveća uz zgradu Paviljona, posebno drveta magnolije. To je dovelo do stvaranja inicijative nazvane Vratite magnoliju. U nastavku rada donosi se analiza diskursa o tim slučajevima, za koju su korišteni digitalni članci s različitih internetskih portala koji su pratili te teme. Analizom se pokazala dihotomna situacija, s jedne strane nedovoljna participacija građana u procesu donošenja odluka o planiranim promjenama, a s druge jak otpor stanara i građana, koji su pokazali kroz civilne inicijative putem protesta i brojnih akcija. Navedeno je stoga dovelo do stagnacije u prilagodbi europskim urbanističkim standardima (tzv. urbana održivost), posebno okolišnoj i socijalnoj dimenziji održivosti. No kroz analizu diskursa može se istaknuti kako su civilne inicijative, odnosno građani svojom aktivnošću promicali navedene vrijednosti i nastojali uvjeriti urbanu politiku u njihovu primjenu, ponekad i s nekim pozitivnim ishodom, u čemu se može primijetiti jedna nova dimenzija odnosa moći između svih uključenih aktera.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA