Naslov
Iustum pretium u Werbőczyevom Tripartitu i u Iločkom statutu. Prilog raspravi o utjecaju rimske pravne tradicije na ugarsko-hrvatsko pravo
(Iustum pretium in Werböczys Tripartitum und im Statut von Ilok. Ein Beitrag zur Erörterung über den Einfluss der römischen juristischen Tradition auf das ungarisch-kroatische Recht)

Autori
Petrak, Marko

Izvornik
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (0350-2058) 52 (2002), 3-4; 759-785

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
iustum pretium; rimsko pravo; Tripartit; Iločki statut
(iustum pretium; römisches Recht; Tripartitum; Statut von Ilok)

Sažetak
U radu se istražuje opseg utjecaja srednjovjekovnih učenja o iustum pretium, posebice učenja koja su nastala i razvijala se u okviru rimske pravne tradicije, na onodobno ugarsko-hrvatsko pravo. Autor nastoji što preciznije utvrditi mjeru prisutnosti i utjecajnosti tih učenja u najvažnijem pravnom izvoru ugarsko-hrvatskog običajnog prava, Werbőczyevom Tripartitu iz 1514. g te u Iločkom statutu iz 1525 g. kao jednom od iznimno važnih vrela slavonske pravne povijesti. U tu su svrhu detaljno obrađeni svi relevantni aspekti pravnog značenja izraza iustum pretium te ostalih istoznačnih ili podudarnih izraza (condignum pretium, iusta aestimatio, condigna aestimatio) u odredbama dvaju navedenih pravnih vrela. Na temelju provedene raščlambe može se sa sigurnošću ustvrditi da je srednjovjekovno ugarsko-hrvatsko pravo poznavalo pojam pravedne cijene. Također, može se zaključiti da su srednjovjekovna romanistička učenja utjecala u određenoj mjeri na oblikovanje shvaćanja o pravednoj cijeni, kako u Werbőczyevom Tripartitu, tako i u Iločkom statutu. Štoviše, spomenuta su učenja u nešto većem opsegu izvršila utjecaj na Iločki statut, pa tako i na njegov središnji dio koji sadrži pravo tavernikalnih gradova (ius tavernicale), nego na sam Werbőczyev Tripartit. No valja primjetiti i da utjecaj rimske pravne tradicije u navedenom segmentu nije ni izbliza bio potpun i sveobuhvatan. Tako, primjerice, ugarsko-hrvatsko pravo uopće nije poznavalo institut prekomjernog oštećenja (laesio enormis) kao najvažniji način ostvarivanja ideje o pravednoj cijeni u srednjovjekovnoj rimskoj pravnoj tradiciji. Naime, za razliku od rimske pravne tradicije, u kojoj je ideja o iustum pretium prije svega primjenjivana u sferi privatnog prava, srednjovjekovno ugarsko-hrvatsko pravo je vrlo često ostvarivalo navedenu ideju uz pomoć određenih javnopravnih sredstava, npr. kaznenopravnih sankcija. Stoga se može zaključiti da je ideja o iustum pretium primjenjena u srednjovjekovnom ugarsko-hrvatskom pravu u znatno užem opsegu, a načini realizacije te ideje po mnogo čemu odudaraju od rješenja koje poznaje rimska pravna tradicija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA