Pregled bibliografske jedinice broj: 105951
Najčešći uzročnici kontaminacije donorskih rožnica u Lions hrvatskoj očnoj banci, te korelacija s postmortalnim vremenom
Najčešći uzročnici kontaminacije donorskih rožnica u Lions hrvatskoj očnoj banci, te korelacija s postmortalnim vremenom // Ophthalmologia Croatica
Zadar, Hrvatska, 2002. str. 5-6 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 105951 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Najčešći uzročnici kontaminacije donorskih rožnica u Lions hrvatskoj očnoj banci, te korelacija s postmortalnim vremenom
Autori
Benašić, Tvrtka ; Dekaris, Iva ; Gabrić, Nikica ; Lazić, Ratimir ; Špoljarić, Ninoslav ; Knezović, Igor ; Kaštelan, Snježana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Ophthalmologia Croatica
/ - , 2002, 5-6
Skup
2. Kongres Hrvatskog oftalmološkog društva s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 16.05.2002. - 18.05.2002
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
uzročnici kontaminacije; Lions hrvatska očna banka
Sažetak
Cilj rada: utvrditi najčešće bakteriološke i mikološke infektivne mikroorganizme koji su odgovorni za kontaminaciju donorskih rožnica, te utvrditi da li duljina postmoratalnog vremena utječe na učestalost javljanja kontaminacije. Metode: Ova retrospektivna studija rađena je na osnovu ukupne dokumentacije o donorskim rožnicama pohranjenim u Lions Hrvatskoj Očnoj Banci od njenog osnutka. Istraživana je kontaminacija donorskih rožnica infektivnim mikroorganizmima nakon ispiranja bulbusa s povidon-jodidom i prilikom kontrole medija nakon primijećenog zamućenja. Preduvjet za pohranu rožnice su negativni serološki nalazi preminulog na HBsAg, HCV i HIV. Rezultati: Slijedeći je broj kontaminiranih rožnica u odnosu na broj ukupno prepariranih za tu godinu &#8211 ; ; ; 1995-te 0/60, 1996-te 3/70, 1997-e 4/102, 1998-e 3/105, 1999-te 4/105, 2000-te 1/130, 2001-te 3/132. Najćešći uzročnici kontaminacije su bili: Staphylococcus epidermidis, MRSE, MRSA, Escherichia coli, Enterococcus foecalis, Proteus mirabilis, Candida albicans. Vrijeme od smrti donora do trenutka preparacije za kontaminirane rožnice iznosilo je po grupama: za postmortalno vrijeme više od 20h broj kontaminiranih rožnica bio je 3. Nadalje 4 kontaminirane rožnice za vrijeme od 18 do 20h, 3 za 16 do 18h, 3 za 14 do 16h, 1 za 12 do 14 h, te za 4 kontaminirane rožnice postmortalno vrijeme bilo je manje od 12 h. Od ukupnog broja kontaminiranih rožnica (N=18) tijekom perioda od 1996. god. do veljače 2002. god. 11 rožnica enukleirano i dostavljeno u LHOB iz vanjskih centara. Zaključak: Najveći broj odbačenih rožnica bio je onaj kod kojih je vrijeme proteklo između smrti donora i preparacije iznosilo više od 12 h. Također je primjećeno da je broj kontaminiranih rožnica veći u onih rožnica koje su enukleirane i pripremane za transport van Lions hrvatske očne banke.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita