Naslov
NOVAC U RASPADU AUSTRO – UGARSKE MONARHIJE
(Money in the Disintegration of the Austro- Hungarian Monarchy)

Autori
Gardaš, Miro ; Čokolić, Attila

Izvornik
Pravni vjesnik (0352-5317) 1-2 (2005); 193-196

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
žigosanje novčanica ; austrougarska kruna ; platežno sredstvo, moneta, novac u opticaju ; krunske vrednote
(Watermarking of banknotes ; Austro – Hungarian krone ; means of payment ; money in circulation ; Austro – Hungarian krone banknote reserves)

Sažetak
Autori su se prihvatili teme o kojoj je vrlo malo pisano ili nije uopće pisano, a ta je što se događalo na monetarnom planu nakon sloma Austro – Ugarske Monarhije. Kruna je uvedena kao platežno sredstvo u Ugarsku i njoj prisajedinjene zemlje koje su činile ukupnost zemalja Svete krune sv. Stjepana, godine 1892. g., Zakonskim člankom br. XVII zajedničkog Ugarsko – hrvatskog sabora. Kruni je bila zlatna podloga, a dijelila se na 100 filira. Inflacija je bila posljedica loše ekonomske situacije, i ugrožavala je veliku državu Austro – Ugarsku u ratnom razdoblju od 1914. – 1918. g., zbog ratnih prilika i zbog emisije valute koja se stalno povećavala kroz ratne godine. Tako je opticaj kruna u 1914. g. porastao za 2, 5 milijardi kruna, a u 1917. g., za 18, 4 milijarde. Raspadom Austro – Ugarske Monarhije nastale su nove države na njenom području ili su dijelovi priključeni već ranije postojećim državama (Kraljevina Italija), pa se pojavio i problem platežnog sredstva u tim državama. U Kraljevini SHS je u početku ostala u opticaju stara kruna, ali su novčanice žigosane i označavane od strane državnih vlasti da su valjane. Takvo stanje je potrajalo do siječnja 1920. g., kada se konačno pribjeglo uvođenju nove zajedničke valute dinara koji je mijenjan prema utvrđenom tečaju 1 dinar : 4 krune.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija, Pravo

POVEZANOST RADA