Naslov
Splitski gradonačelnici (1882.-1918.): život i uspomene
(The mayors of Split (1882-1918): life and recollections)

Autori
Čipčić, Marijan

Prevoditelji
Rogošić, Jelena ; Willems, Brian

Ostali urednici
Brekalo, Branka

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Muzej grada Splita

Grad
Split

Godina
2019

Stranica
198

ISBN
978-953-6638-90-1

Ključne riječi
Split ; gradonačelnici ; 1882-1918 ; biografije ; uspomene ; osobni predmeti ; izložba
(Split ; mayors ; 1882-1918 ; biographies ; memories ; personal items ; exhibition)

Sažetak
Iz uvoda: Izložbom posvećenom splitskim gradonačelnicima u razdoblju od 1882. do 1918. godine Muzej grada Splita zaokružuje ciklus obnavljanja uspomene na ljude koji su zaslužni za brojna gospodarska, komunalna, kulturna i društvena pregnuća Splita na kraju 19. i početku 20. stoljeća. U sklopu proslave splitskoga patrona sv. Duje, 2018. godine organiziran je znanstveni skup na kojem su javnosti predstavljene biografije splitskih gradonačelnika od 1882. do 1918. godine. Simpozij su organizirali Muzej grada Splita i Društvo prijatelja kulturne baštine Split. Rezultati istraživanja sudionika ovog skupa okrunjeni su prigodnim izdanjem časopisa „Kulturna baština“ u kojem su objavljene detaljne političke biografije svih čelnika splitske Općine iz navedenog razdoblja s naglaskom na periode njihova upravljanja gradom. Bilo je to doba nacionalnog zanosa u kojem je Split dovršio svoju tranziciju iz malog provincijskog gradića u moderni europski grad. U razdoblju kada je Split znatno demografski napredovao, ostvareni su brojni građevinski i komunalni pothvati koji su promijenili vizure grada. Glavni cilj ove izložbe i kataloga jest sagledati splitske gradonačelnike u razdoblju od pohrvaćenja splitske Općine 1882. do kraja Prvog svjetskog rata 1918. godine kroz perspektivu građe koja se čuva u Muzeju grada Splita, uz predmete iz Galerije umjetnina, Sveučilišne knjižnice u Splitu te one iz privatnih zbirki Ante Rendić-Miočevića te obitelji Rismondo, Berket i Barbarić. Biografije splitskih zaslužnika nadopunjuju se ovim katalogom temeljem spoznaja dobivenih proučavanjem predmeta iz njihova svakodnevnog života. Građa koja je obrađena u ovom katalogu raznovrsna je i do sada uglavnom nije bila izlagana javnosti, a ona koja jest, kroz ovu je izložbu sagledana u novom kontekstu. Kako bi se bolje razumio kontekst razvoja Splita u ovom razdoblju i preuzimanja prvenstva u Dalmaciji od Zadra, na početku se donosi usporedba gospodarskih i demografskih pokazatelja dvaju gradova na prijelazu 19. u 20. stoljeće. Uz načelnike pohrvaćene splitske Općine do 1918. godine Dujma Rendić-Miočevića, Gaju Bulata, Ivana Mangera, Petra Katalinića, Vinka Milića, Antu Trumbića, Vicka Mihaljevića, Vinka Katalinića, Josipa Smodlake prethodno je donesen osvrt na naslijeđe Antonija Bajamontija, političkog rivala splitskih narodnjaka i višegodišnjeg načelnika Splita jer je upravo on, unatoč pravnim dubiozama i besparici u kojoj je ostavio gradsku blagajnu, udario temelje razvoja Splita značajnim infrastrukturnim pothvatima. Uz njih, u kratkim crtama dotaknuti su i upravitelji (komesari) koji su splitsku Općinsku upravu vodili uslijed raspuštanja austrijskih vlasti za vrijeme Prvog svjetskog rata. To su bili Teodor Sporn (Šporn), Frane Madirazza i Vicko Niseteo. Simboli pobjede Narodne stranke na izborima za splitsko Općinsko vijeće bili su njihova zastava i grb koji su postali službeni simboli pohrvaćene Općine te su kao takvi obrađeni u jednom poglavlju kataloga. Nadalje, kroz jednu cjelinu može se vidjeti kako su splitski gradonačelnici, kao pripadnici gradske intelektualne elite, bili prikazivani u umjetnosti. Kroz zasebnu cjelinu sagledano je uništeno splitsko groblje na Sustipanu, kao nesuđeno posljednje počivalište splitskih gradonačelnika, ali i ostalih 42.000 Splićanki i Splićana. Ponarođenje splitske Općine 1882. godine jedan je od najvažnijih događaja u novijoj povijesti Splita pa je kroz prošlost uspomena na taj događaj obnavljana uz razne prigodne svečanosti. Stoga se na kraju donosi presjek obilježavanja pojedinih okruglih obljetnica pohrvaćenja splitske Općine od 1922. godine sve do danas. Za tu je obljetnicu posebno vezan i Muzej grada Splita, koji je za javnost otvoren 1952. godine prigodom svečanosti proslave 70. godišnjice ponarođenja splitske Općine. Razdoblje od 1882. do početka Prvog svjetskog rata 1914. godine može se smatrati vremenom kontinuiteta upravljanja Gradom premda u navedenom periodu Split nije vodila jedna, već više osoba. Ipak, svi su oni bili pripadnici prvo Narodne (hrvatske) stranke, pa od fuzije sa Strankom prava 1905. godine – Hrvatske stranke. Splitski gradonačelnici iz ovog razdoblja bili su osobe iz javnog, društvenog i političkog života grada koji su uživali ugled i poštovanje kod svojih sugrađana. Školovani su mahom na inozemnim sveučilištima, te su ostvarili uspješne poslovne karijere. Znanjem i iskustvom doprinijeli su prosperitetu svoga grada ostavivši neizbrisiv trag u njegovoj povijesti. Upravo zbog toga zaslužili su ostati u trajnoj memoriji naših sugrađana, a posebno generacija koje dolaze.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti

Napomena
Autor uvodnog poglavlja pod naslovom ”Zadar i Split na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće” je Branko Kasalo (Sveučilište u Zadru, Odjel za povijest).

POVEZANOST RADA