Pregled bibliografske jedinice broj: 1058693
Muzejska skulptura extra muros: o funkciji, značenju i mogućnostima eksteriorne prezentacije skulpture iz muzejskih fundusa
Muzejska skulptura extra muros: o funkciji, značenju i mogućnostima eksteriorne prezentacije skulpture iz muzejskih fundusa // Anali Galerije Antuna Augustinčića, XXXVIII-XXXIX (2019), 38-39; 539-550 (domaća recenzija, prethodno priopćenje, znanstveni)
CROSBI ID: 1058693 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Muzejska skulptura extra muros: o funkciji,
značenju i mogućnostima eksteriorne
prezentacije skulpture iz muzejskih fundusa
(MUSEUM SCULPTURE EXTRA MUROS: ON THE FUNCTION,
MEANING, AND POTENTIALS OF EXTERIOR
PRESENTATION OF SCULPTURES FROM MUSEUM HOLDINGS)
Autori
Zec, Daniel
Izvornik
Anali Galerije Antuna Augustinčića (0352-1826) XXXVIII-XXXIX
(2019), 38-39;
539-550
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni
Ključne riječi
muzej, skulptura, prezentacija, markacija muzeja, spomenik, javna skulptura, muzejska zgrada, prostorno-plastička akcentuacija, »eksterijerna skulptura«
(museum, sculpture, presentation, museum marking, monument, public sculpture, museum building, space-plastic accentuation, exterior sculpture)
Sažetak
Iz različitih razloga – od onih pragmatičnih koje uvjetuje nedostatak adekvatnog prostora za pohranu i izlaganje skulptura velikih dimenzija, pa do planiranog dislociranja skulptura izvan zidova muzejske zgrade u javni urbani prostor, s konkretnim ciljem njihove prezentacije – skulptura iz muzejskih fundusa stavlja se na ogled prolaznicima, postajući plastičko-prostornim akcentom u slici grada. Dva su bitno različita načina prezentacije muzejske skulpture izvan granica muzeja: skulptura se integrira u gradsko tkivo ulica, trgova ili parkova, postajući nepokretnim javnim spomenikom unutar urbanističkog sustava, ili se izlaže uz muzejsku zgradu. Ovaj rad razmatra mogućnosti prezentacije skulpture njezinim postavljanjem u neposrednoj blizini matične muzejske ustanove, odnosno bavi se značenjem, funkcijom i primjerima takve vrste prezentacije. Skulptura tada prestaje biti samo muzejskim izloškom i dobiva novo značenje i novu ulogu – onu u funkciji prezentacije muzeja. Muzejska skulptura extra muros poprima ulogu komunikacijskog medija koji skreće pozornost na samu sebe i na muzej s kojim je povezana, figurirajući kao prostorno-plastički akcent, uočljiva markacijska točka i prepoznatljiv motiv u slici grada, pa i kao urbanistički detalj. Da bi kiparsko djelo koje se izlaže uz muzejski objekt bilo privedeno »funkciji znaka«, odnosno da bi učinkovito funkcioniralo kao znak u funkciji prezentacije muzeja, trebaju biti zadovoljena četiri uvjeta: odgovarajući smještaj skulpture ili lokacija njezina postavljanja ; svojstvo metričke monumentalnosti, odnosno fizička veličina skulpture ; njezina »znakovita« ili »značajna forma« te način prezentacije. Razmatraju se odabrani primjeri te vrste prezentacije skulpture u inozemstvu i Hrvatskoj, a polazište za razmatranje je Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku kao primjer obje vrste prezentacije skulpture izvan muzeja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti