Naslov
Definiranje i mjerenje digitalne ekonomije u Hrvatskoj
(Defining and measuring the digital economy in Croatia)

Autori
Čeh Časni, Anita ; Žmuk, Berislav ; Dumančić, Kosjenka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Conference Proceedings of the International Conference on the Economics of Decoupling (ICED) / Družić, Gordan ; Gelo, Tomislav - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020, 451-467

ISBN
978-953-347-337-6

Skup
International Conference on Economics of Decoupling (ICED)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 02.12.2019. - 03.12.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
digitalna ekonomija ; Hrvatska ; bruto domaći proizvod ; bruto dodana vrijednost ; zaposlenost ; pravni okvir
(digital economy ; Croatia ; gross domestic product ; gross value added ; employment ; legal aspects)

Sažetak
Utjecaj digitalizacije se proširio na poslovanje, javne institucije i pojedince. Međutim, iako je proces digitalizacije donio napredak i mnoge koristi, također je prouzročio neke nove probleme i izazove s kojima se danas suočavaju nositelji ekonomske politike. Cilj je ovog rada definirati i izmjeriti utjecaj digitalne ekonomije na bruto domaći proizvod u Republici Hrvatskoj s metodološkog i pravnog aspekta. Za potrebe ovoga rada, digitalna ekonomija je defi nirana prvenstveno u terminima interneta i s njime povezanih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, točnije, analizira se sektor J: Informacije i komunikacije u nacionalnim računima, prema EUROSTAT-ovoj klasifikaciji. U radu je provedena eksplorativna i komparativna analiza udjela digitalne ekonomije u BDP-u Hrvatske, EU te usporedivih zemalja članica. Rezultati analize upućuju na to da je udio digitalne ekonomije u bruto domaćem proizvodu Republike Hrvatske u 2016. godini iznosio 4, 16 %, dok je prosječni udio digitalne ekonomije u zemljama Europske unije (EU28) iznosio 5, 00 %, što stavlja Hrvatsku ispod navedenog prosjeka. Međutim, ako se promatra udio zaposlenih u području digitalne ekonomije u odnosu na ukupan broj zaposlenih, Hrvatska je s 3, 08% iznad prosjeka Europske unije. Također u radu se raspravlja o pravnim aspektima, problemima mjerenja i definiranju digitalne ekonomije u EU. Iako ideja o mjerenju digitalne ekonomije postoji već dugi niz godina, isto tako postoje i izazovi vezani uz njezino mjerenje. Najveći izazov svakako predstavlja nepostojanje jedinstvene i općeprihvaćene definicije koja bi jasno sadržavala one aktivnosti i djelatnosti koje bi trebalo uzeti u obzir pri mjerenju digitalne ekonomije u nekoj zemlji. Europska komisija usvojila je niz dokumenata kojima se digitalna ekonomija ističe kao jedan od prioriteta Europske unije. Međutim, u zemljama članicama EU postoji različito nacionalno zakonodavstvo kojim se reguliraju pojedina područja koja ulaze u područje digitalne ekonomije. Rad daje pregled mogućih defi nicija digitalne ekonomije s pravnog i metodološkog aspekta te postavlja temelj za daljnja istraživanja iz ovog područja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA