Pregled bibliografske jedinice broj: 1058364
Senzorna integracija osoba s neurološkim poteškoćama
Senzorna integracija osoba s neurološkim poteškoćama // InHealth-Pristup neurološkom pacijentu
Rijeka: Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, 2018. str. 15-16 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1058364 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Senzorna integracija osoba s neurološkim poteškoćama
(Sensory integration dysfunction in individuals with
neurological disorders)
Autori
Čačko, Nina ; Bilandžija, Dario ; Crnčić, Dubravko ; Crnković, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
InHealth-Pristup neurološkom pacijentu
/ - Rijeka : Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, 2018, 15-16
Skup
InHealth-Pristup neurološkom pacijentu
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 01.06.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
somatosenzorna funkcija, senzorna integracija, fizioterapija
(somatosensory function, sensory integration, physiotherapy)
Sažetak
Senzorna integracija je sastavni dio fizioterapijskog procesa. Neurološkim ispitivanjem ispitujemo funkcionalnu sposobnost živčanog sustava u koju spada i sama senzorna funkcija. Pod pojmom osjetnog sustava podrazumijeva se dio živčanog sustava koji prenosi, oblikuje i prepoznaje podražaje koji dolaze kako s površine, tako i unutrašnjosti tijela. Prijenos takvog podražaja počinje u osjetnim receptorima kože ili mišića te perifernim živcem putuje do kralježničke moždine i nastavlja do parijetalnog dijela velikog mozga. Informacije iz receptora kože kao i proprioceptora zaprima somatosenzorna kora smještena u girusu postcentralnog parijetalnog režnja. Somatosenzorna kora prima informacije preko receptora pod sredstvom dva glavna živčana puta. To su sistem dorzalne kolumne-medijalni lemniskus i anterolateralni put. No za većinu modaliteta postoji više senzornih puteva. Time se obogaćuje percepcija i otvara mogućnost da u slučaju oštećenja glavnog puta, drugi senzorni put preuzme njegovu ulogu. Najviše su oštećeni propriocepcija i fini dodir, a najmanje percepcija bola. Osjet se dijeli na eksteroceptivni (površinski) osjet i propriroceptivni (duboki osjet). Poremećaji osjeta mogu biti kvantitativni i kvalitativni. Kvantitativni poremećaji osjeta su oni kod kojih je intenzitet osjeta povišen, smanjen ili je osjet potpuno izgubljen. U kvalitativne poremećaje spadaju parestezije i dizestezije. U ovom radu će biti opisani glavni dijelovi osjetnog i senzomotornog sustava te njihova funkcija, poremećaji i tehnike procjene i intervencije na temelju dostupne literature. Procjena senzornog modaliteta uvelike ovisi o sposobnosti i želji pacijenta za suradnju te je sastavni dio fizioterapijske procjene i intervencije u neurološkoj rehabilitaciji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
