Naslov
San i Multipla skleroza
(Sleep and Multiple Sclerosis)

Autori
Pekić, Vlasta ; Kragujević, Jagoda ; Kampić, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
9. međunarodni kongres "Neurologija & javno zdravstvo" / Kopačević, Lenka - : Udruga medicinskih sestara i tehničara Hrvatske za neurologiju (UMSTHN), 2018, 80-80

ISBN
978-953-56352-8-4

Skup
9. međunarodni kongres "Neurologija & javno zdravstvo"

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 26.09.2018. - 29.09.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
san, multipla skleroza, funkcionalno stanje, skrb
(sleep, multiple sclerosis, functional condition, nursing)

Sažetak
Uvod: Poremećaj spavanja je čest simptom kod bolesnika s Multiplom sklerozom (MS). Dosadašnja istraživanja pokazuju kako od 19 do 67% oboljelih od MS-a doživljava neku vrstu poteškoća u spavanju. Problemi su prisutni u bolesnika neovisno o dužini trajanja bolesti, ali se ti problemi povezuju s različitim čimbenicima. Rano otkrivanje i liječenje čimbenika rizika može poboljšati san i kvalitetu života oboljelih od MS-a. Cilj: Ispitati prisutnost poteškoća sa spavanjem. Istražiti razlike u učestalosti poteškoća sa snom s obzirom na trajanje bolesti, spol, radni status, suživot i funkcionalno stanje bolesnika. Metode: U istraživanju su sudjelovali bolesnici koji boluju od Multiple skleroze i liječe se na Klinici za neurologiju KBC Osijek. Opći upitnik čine demografska pitanja i bolesnikova samoprocjena kvalitete života. Kvaliteta spavanja procjenjuje se Pittsburgh Sleep Quality Inventory (PSQI) kroz sedam sastavnica. Veći scor PSQI govori o lošijoj kvaliteti sna. Upitnikom Functional Assessment Of Chronic Illness Therapy ((FACIT) - hrvatska inačica FAMS), kroz šest domena procjenjuje se funkcionalno stanje bolesnika. Veći skor govori o boljem funkcionalnom stanju bolesnika. Rezultati: Od ukupnog broja 57 (70, 4%) je ženskog spola. Prosječna dob ispitanika je 42, 2 godine (≠12, 4) a prosječna dužina bolovanja od MS-a je 9, 9 godina (≠7, 9). Samo 3 (3, t%) ispitanika su samci, a 30 (37, 0%) je zaposleno. Lošiji san je značajnije prisutan kod ispitanika ženskog spola kao ukupno lošija kvaliteta sna (p=0, 016). Ispitanici ženskog spola lošije procjenjuju svoju kvalitetu sna (p=0, 039), imaju kraće trajanja spavanja (p=0, 034) i izraženije je prisutan poremećaj spavanja (p=0, 006). Ispitanici stariji od 40 godina imaju ukupno lošiju kvalitetu sna (p=0, 001), kraće im je trajanje spavanja (p=0, 018) i značajnije češće upotrebljavaju lijekove za spavanje (p=0, 001). Zaposleni ispitanici imaju bolju kvalitetu sna (p=0, 001) te manju uporabu lijekova za spavanje (p=0, 018). Nema značajnijih razlika u kvaliteti sna u odnosu na trajanje bolesti i primjenu terapije. Bolesnici u radnom odnosu imaju značajnije bolje funkcionalno stanje (p=0, 1), odnosno što je funkcionalno stanje ispitanika lošije lošija je i kvaliteta sna (p=0, 001). Zaključak: Kvaliteta sna je bolja što je funkcionalno stanje bolje i manje izraženi simptomi bolesti. Kvaliteta sna se značajnije narušava porastom životne dobi. Uočena je povezanost nižeg zadovoljstva obiteljskim i društvenim životom sa lošijom kvaliteta sna. To može donekle i pojasniti rezultate da radno aktivne osobe imaju bolju kvalitetu života.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA