Naslov
Prisutnost poteškoća sa gutanjem u neuroloških bolesnika
(THE PRESENCE OF SWALLOWING DIFFICULTIES IN NEUROLOGICAL PATIENTS)

Autori
Pekić, Vlasta ; Pandža, Ksenija ; Sikora, Natalija ; Lazarević, Tanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
MEDICINSKI VJESNIK / Milas Ahuć, Jasminka (ur) - Osijek, 2018, 138-139

Skup
6. hrvatski kongres iz neurorehabilitacije i restauracijske neurologije s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 06.05.2018. - 09.05.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
otežano gutanje, sestrinska procjena
(swallowing difficulties, nurse assessment)

Sažetak
Uvod: Gotovo svaka neurološka bolest može dovesti do nekog oblika otežane sposobnosti gutanja. Pravodobna procjena gutanja omogućuje sigurno davanje terapije, sprječavanje malnutricije i dehidracije bolesnika ali i izbjegavanje štetnih učinaka otežanog gutanja kao što su aspiracija i pneumonija. Cilj istraživanja: Istražiti učestalost poteškoća sa gutanjem kod neuroloških bolesnika koji leže na stacionarnom odjelu Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 100 ispitanika koji su u istraživanom periodu bili hospitalizirani na stacionarnom dijelu, četvrtom katu, Klinike za neurologiju KBC Osijek. Sestrinska procjena učinjena je u dva navrata a obuhvaćala je komunikaciju, govor, samostalnosti u zbrinjavanju, način unosa hrane, dijeta bolesnika… Za procjenu gutanja korišten je „Modified Swallowing Assessment“ a za procjenu nutritivnog statusa „Nutrition Risk Screening“. Rezultati: Od ukupnog broja ispitanika 52 (52%) čine ispitanici muškog spola. Prosječna dob ispitanika je 67, 9 godina (≠15, 6) a prosječna dužina hospitalizacije je 16 dana (≠ 9, 3). Kod 66 (66%) ispitanika prisutan je nutritivni rizik. Od ukupnog broja 58 (58%) ispitanika pri procjeni gutanja moglo je popiti 90 ml vode. Pri drugoj procjeni još uvijek 42% ispitanika uzima pasiranu/miksanu hranu i 31 % ispitanika se zagrcava na tekuću hranu Nema značajnije razlike u samostalnosti pri uzimanju obroka (p=0, 066), žvakanju hrane (p=0, 176) kao i gutanja (p=0, 521) u prvoj i drugoj sestrinskoj procijeni. Značajnije je bolja bolesnikova pažnja pri uzimanju obroka (p=0, 018), komunikacija s bolesnikom (p=0, 049) u drugoj sestrinskoj procjeni. Zaključak: Rano prepoznavanje i primjena prikladnih intervencija može smanjiti komplikacije povezane s otežanim gutanjem i poboljšati kvalitetu zdravstvenih ishoda. Stoga je ključno dodatno istražiti ovo područje te utvrditi učestalost poteškoća gutanja, načine uzimanja obroka i ostale čimbenike koji utječu na proces uzimanja obroka te ulogu medicinske sestre u prepoznavanju bolesnika s teškoćama gutanja, te utvrditi učinkovite oblike sestrinskih intervencija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA