Naslov
Grčko-rimska filozofija u »Povijesti filozofije« Bonifaca Badrova
(Greek-Roman Philosophy in Bonifac Badrov’s “History of Philosophy”)

Autori
Tomić, Draženko

Izvornik
Filozofska istraživanja (0351-4706) 39 (2019), 2; 381-392

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
Bonifac Badrov ; filozofija u Bosni i Hercegovini ; povijest filozofije ; grčko­rimska filozofija
(Bonifac Badrov, philosophy in Bosnia and Herzegovina, history of philosophy, Greek-­Roman philosophy)

Sažetak
Bonifac Badrov (Livno, 1896. – Sarajevo, 1974.), filozof neoskolastičkog usmjerenja, u »Povijesti filozofije« (Sarajevo, 1959.), priručniku za studente na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, povijest filozofije definira kao sustavan prikaz rješavanja filozofskih problema u različitim razdobljima i kritičko istraživanje njihove unutarnje dinamike. Sagledavajući ovaj, inače pregledan i informativan, jasno strukturiran, uravnotežen i zacrtanom cilju usmjeren tekst, ne bi valjalo smetnuti s uma da njegova »Povijest filozofije« nije napisana za stručnjake nego za studente sasvim određenog tipa, s punom sviješću da se neki od njih tek upoznaju s ovim filozofijom i da ga sukladno sustavu obrazovanja u teološkim učilištima slušaju usporedo sa skolastičkom filozofijom. Uz to na umu valja imati i autorovu neoskolastičku filozofsku orijentaciju, kao i dometnuti da u ovom djelu religiozni aspekt nije naglašen nego autor tek informira onoliko koliko je potrebno o stavu nekog filozofa o Bogu i božanskom. Rad se bavi grčko-rimskom filozofijom i prema Bradovljevoj strukturi nudi pregled razvoja grčko-rimske filozofije u tri periode s tri temeljna obilježja: kozmološko kod predsokratovaca s izrazitim (materijalističkim) monizmom, evolucionizmom, hilozoizmom, panteizmom, antiintelektualizmom i konačno naturalizmom, metafizičko u razdoblju antike s izraženim subjektivizmom, relativizmom, agnosticizmom (sofisti), etikom i monoteizmom (Sokrat) i dualizmom na svim područjima (Platon) odnosno metafizikom (Aristotel) i konačno etičko u razdoblju helenizma. U radu se u prvom planu nalazi Badrovljeva kritika filozofa ili filozofskih sustava dok su povijesni podaci o istima stavljeni po strani. Za neke filozofe je navedeno gdje se pojavljuju u drugim njegovim djelima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

Napomena
Bonifac Badrov (Livno, 1896 – Sarajevo, 1974), a Neo-Scholastic philosopher, in his “History of Philosophy” (Sarajevo, 1959), a textbook for students at Franciscan Theology in Sarajevo, defines the scholarly subject of the history of philosophy as a systematic representation of solving philosophical problems in various historic periods and a critical examination of their internal dynamics. Considering this clear and informative, well-structured, balanced and goaloriented text, we should not forget that his “History of Philosophy” was written for very specific type of students, with full awareness that some of these students are encountering philosophy for the first time, and that, complementary to the educational system in theological universities, they are listening to it in parallel with scholastic philosophy. We should also bear in mind the author’s Neo-Scholastic philosophical orientation, and also mention that the religious aspect was not emphasised because the author was merely informing about some philosopher’s position on God and divine. This paper deals with Greek-Roman philosophy, and in accordance with Badrov’s structure it offers a review of the development of Greek-Roman philosophy in three periods with three distinctions: cosmological in Presocratics, emphasising (materialistic) monism, evolutionism, hylozoism, pantheism, anti-intellectualism and finally naturalism, metaphysical in classical antiquity, with an emphasis on subjectivism, relativism, agnosticism (Sophists), ethics and monotheism (Socrates), and dualism in all areas (Plato), that is metaphysics (Aristotle), and finally, ethical in Hellenistic period. The focus of the paper is Badrov’s critique of philosophers and philosophical systems, while historical data is put aside. For some philosophers, other places in Badrov’s other works are mentioned.

POVEZANOST RADA