Naslov
Koncepcija stranoga kao polazište interkulturalnih čitanja Ivane Brlić-Mažuranić
(The Concept of the Foreign as a Point of Departure for an Intercultural Reading of the Works of Ivana Brlić Mažuranić)

Autori
Kuvač-Levačić, Kornelija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Stoljeće Priča iz davnine - zbornik radova

Urednik/ci
Kos-Lajtman, Andrijana ; Lovrić Kralj, Sanja ; Kujundžić, Nada

Izdavač
Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti

Grad
Zagreb

Godina
2018

Raspon stranica
635-650

ISBN
978-953-57604-3-6

Ključne riječi
Brlić-Mažuranić ; interkulturalna hermenutika ; moderna ; strano ; vlastito
(interculturality ; Brlić-Mažuranić ; concept of the foreign ; proprietary ; intercultural poetics)

Sažetak
Vodeći se definicijom interkulturalnosti kao polja posredovanja i područja novih znanja ostvarenog u razmjeni različitih kultura i kulturalnih praksa, što utječe na redefiniranje granica, u radu se istražuje književno posredovanje koncepcije „stranoga“ u proznim tekstovima Ivane Brlić-Mažuranić. Odnos vlastitoga i stranoga (osobito u smislu granice između nacionalnoga i tuđinskoga, ali i kad su u pitanju druge vrste kulturalnih, čak i ontoloških granica) obilježio je razvoj hrvatske književnosti 19. i 20. stoljeća. Tekstovi Ivane Brlić-Mažuranić prepoznaju se kao multiperspektivni i mnogoznačni, no interkulturalni aspekti djela najpoznatije hrvatske spisateljice tek su sporadično bili istraženi. U ovom radu ćemo elemente stranoga i stranosti, zbog važnosti koju imaju za interkulturalnost uopće, istražiti metodom interkuturalne hermeneutike, prema poimanju berlinskog znanstvenika Ortfrieda Schäfftera (1991). Riječ je o hermeneutičkom postupku u kojem zajedničko „predrazumijevanje“ biva podlogom razumijevanja stranoga. Kako Ivana Brlić-Mažuranić još dobrim dijelom nasljeduje utjecaje poetika prosvjetiteljske, klasične i romantične njemačke književnosti, na čijem se korpusu primjenjivao model interkulturalne hermeneutike, kritička primjena ove metode mogla bi donijeti rezultate i kad su u središtu istraživanja njezini tekstovi. U radu se služimo podjelom „stranoga“ znanstvenice Ortrud Gutjahr pa u korpusu tekstova I. Brlić- Mažuranić istražujemo: strano kao onostrano, strano kao drugo, nepoznato i izvanjsko te strano kao provalu izvanjskoga u vlastiti prostor. Na koncu, strano će se povezati s iskustvom otuđenja moderne, te se analizirati stranost kao odvojena izvornost, što je bitna odrednica djela Ivane Brlić-Mažuranić u cjelini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA