Pregled bibliografske jedinice broj: 1057531
Mentalna karta Europe: promjene u vizuri zagrebačkih srednjoškolaca (2000. – 2017.)
Mentalna karta Europe: promjene u vizuri zagrebačkih srednjoškolaca (2000. – 2017.) // Migracijske i etničke teme, 35 (2019), 1; 33-54 doi:10.11567/met.35.1.2 (međunarodna recenzija, prethodno priopćenje, znanstveni)
CROSBI ID: 1057531 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mentalna karta Europe: promjene u vizuri
zagrebačkih srednjoškolaca (2000. – 2017.)
(Mental Map of Europe: Changes in Perception of
Zagreb High-School Students (2000–2017))
Autori
Šakaja, Laura
Izvornik
Migracijske i etničke teme (1333-2546) 35
(2019), 1;
33-54
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni
Ključne riječi
Europa, mentalne karte, prostorne preferencije
(Europe, mental maps, spatial preferences)
Sažetak
Rad se bavi slikom Europe zagrebačkih srednjoškolaca. Rezultati se temelje na anketnom istraživanju provedenom 2016. – 2017., koje je ponovilo istraživanje provedeno 2000. – 2001. (Šakaja, 2001 ; Šakaja i Mesarić, 2001 ; Šakaja, 2002). Ponavljanje istraživanja po istoj metodologiji i na sličnome uzorku omogućilo je longitudinalnu analizu predodžbe mladih Zagrepčana o Europi, odnosno europskim zemljama. U obradi podataka primijenjena je metodologija koju su predložili Peter Gould i Rodney White (1986). Rezultati su pokazali da je Europa na imaginativnoj karti obiju generacija mladih Zagrepčana jasno podijeljena na razvijeni Zapad i zaostali Istok. Obje su generacije percipirale Europu unutar binarnih opozicija. No znatan porast statusa Rusije upućuje na pomake unutar te binarnosti. Kvalitativna obrada odgovora na otvorena anketna pitanja pokazala je da nova generacija svoj izbor najpoželjnijih zemalja u najvećoj mjeri temelji na ekonomskim značajkama zemalja destinacije, za razliku od prijašnje generacije, koja je pri svojoj visokoj evaluaciji poželjnih zemalja nešto češće navodila kulturne razloge od ekonomskih. Sukladno tome u razmišljanju o migracijskim odredištima unutar Europe kriterij pripadnosti tradicionalnim, povijesno uspostavljenim europskim kulturnim krugovima manje je relevantan nego prije, što je vidljivo iz relativnoga pada statusa mediteranskih zemalja, posebno Italije, kao poželjnoga odredišta za migraciju. Nasuprot tome porastao je stupanj poželjnosti sjevernih, osobito skandinavskih, zemalja. Jedna od najvećih sličnosti u rezultatima iz 2000./2001. i 2016./2017. jest pozicioniranje balkanskih zemalja, osobito Albanije, Srbije i Kosova, na samo dno liste prostornih preferencija – kako zbog percipiranih slabih ekonomskih značajki tih zemalja tako i zbog izrazitih, očito stabilnih, negativnih stereotipa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geografija
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- CAB Abstracts (Wallingford, UK)
- CEEAS – Central & Eastern European Academic Source (EBSCO, Ipswich, USA)
- CEEOL – Central and Eastern European Online Library (Frankfurt am Main, Germany)
- DOAJ – Directory of Open Access Journals (Lund University, Sweden)
- ERIH PLUS – European Reference Index for the Humanities and the Social Sciences (Bergen, Norway)
- International Bibliography of the Social Sci
