Naslov
„Oni slušaju glazbu koja nam smeta“: Uloga međugrupne prijetnje u višeetničkoj zajednici nakon sukoba
("They listen to music that bothers us": The role of intergroup threat in a multhiethnic community after a conflict)

Autori
Löw, Ajana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
22. Dani Ramira i Zorana Bujasa: Program i sažeci priopćenja / - , 2015, 1-1

Skup
22. Dani Ramira i Zorana Bujasa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.04.2015. - 18.04.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
teorija međugrupne prijetnje ; hipoteza kontakta ; većina i manjina ; višeetnička zajednica ; zajednica nakon sukoba
(intergroup threat theory ; contact hypothesis ; majority and minority ; multiethnic community ; post-conflict community)

Sažetak
Teorija međugrupne prijetnje (Stephan i Renfro, 2002) pretpostavlja da je glavna odrednica odnosa među grupama percepcija da vanjska grupa prijeti ciljevima ili dobrobiti vlastite grupe, bilo ekonomski, politički ili fizički (realna prijetnja), bilo vrijednostima, simbolima ili normama grupe (simbolička prijetnja). U dosadašnjim istraživanjima nedovoljno je istražena percepcija prijetnje kod manjinskih grupa, grupa koje dugo žive u istoj zajednici ili koje imaju iskustvo nedavnog sukoba. Također su zanemarene afektivne i bihevioralne posljedice doživljaja prijetnje. Stoga je cilj ovog istraživanja provjeriti posredujuću ulogu percepcije prijetnje u odnosu međugrupnog kontakta i različitih aspekata međugrupne orijentacije na grupama različitog statusa u višeetničkoj poslijeratnoj zajednici. Sudionici su bili odrasli građani Vukovara (N=679), pripadnici etničke većine i manjine. Uzorak je odabran metodom klastera, a primijenjeni upitnik je sadržavao mjere percepcije prijetnji, kontakata s drugom grupom i međugrupne orijentacije (unutargrupne pristranosti, namjere diskriminacije i percepcije loših budućih odnosa). Rezultati su pokazali da je intenzivniji međugrupni kontakt preko smanjivanja simboličke prijetnje dovodio do pozitivnije međugrupne orijentacije, s najvećim efektom na njen bihevioralni aspekt - namjeru diskriminacije vanjske grupe. Pri tome je snažniji medijatorski efekt simbolične prijetnje utvrđen kod manjinske grupe. Suprotno pretpostavkama, realna prijetnja nije se pokazala značajnim medijatorom. Većina je na prijetnju reagirala aktivnim izražavanjem negativne orijentacije – namjerom diskriminacije i unutargrupnom pristranosti, dok je manjina reagirala pasivnije – percepcijom loših budućih odnosa među grupama. Provedeno istraživanje daje nove uvide u nedovoljno ispitanu ulogu prijetnje u poslijeratnom kontekstu te je jedno od rijetkih koje međugrupne odnose proučava u realnim okolnostima, uz istodobno zahvaćanje procesa i kod većine i kod manjine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA