Pregled bibliografske jedinice broj: 1057369
Autoritarnost i stav prema presudama Haškog suda kod Hrvata i Srba u Vukovaru: Longitudinalna analiza
Autoritarnost i stav prema presudama Haškog suda kod Hrvata i Srba u Vukovaru: Longitudinalna analiza // 22. Dani Ramira i Zorana Bujasa: Program i sažeci priopćenja
Zagreb, Hrvatska, 2015. str. 1-1 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1057369 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Autoritarnost i stav prema presudama Haškog
suda kod Hrvata i Srba u Vukovaru:
Longitudinalna analiza
(Longitudinal analysis of authoritarianism and
attitudes toward ICTY among Croats and Serbs)
Autori
Jelić, Margareta ; Löw, Ajana ; Ajduković, Dean
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
22. Dani Ramira i Zorana Bujasa: Program i sažeci priopćenja
/ - , 2015, 1-1
Skup
22. Dani Ramira i Zorana Bujasa
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.04.2015. - 18.04.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Stav prema presudama Haškog suda ; autoritarnost ; socio-politički kontekst ; longitudinalna analiza ; Vukovar
(Attitudes toward ICTY ; authoritarianism ; socio-political context ; longitudinal analysis ; Vukovar)
Sažetak
Iako je suđenje za ratne zločine važan preduvjet uspostave pozitivnih međugrupnih odnosa nakon rata, novija istraživanja upućuju na ambivalentan stav javnosti prema Haškom sudu za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji. Osim toga postoji manjak istraživanja stava prema djelovanju Haškog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji, osobito u područjima najviše zahvaćenima ratom. Ciljevi ovog istraživanja bili su ispitati longitudinalne promjene u stavu prema Haškom sudu kod građana Vukovara, razlikuje li se obrazac promjena za Hrvate i Srbe, te mogu li se promjene predvidjeti varijablom autoritarnosti etničkom pripadnošću . Istraživanje je provedeno na probabilističkom uzorku kojeg je činilo 124 odraslih građana Vukovara, hrvatske i srpske etničke pripadnosti, u tri vremenske točke: 2000., 2002. i 2008. godine. Primijenjen je upitnik koji je mjerio stav prema ulozi Haškog suda, autoritarnost i socio-demografska obilježja sudionika. Rezultati upućuju na umjereno negativan stav prema Haškom sudu, koji je u velikoj mjeri oblikovan i mijenja se u skladu sa socio- političkim kontekstom. Taj se kontekst odražava u optužnicama i presudama za ratne zločine koje se odnose na simboličke figure i predstavnike vlastite etničke grupe. Rezultati potvrđuju pretpostavku da je autoritarnost prethodnik stava prema Haškom sudu (a ne obrnuto) te da kauzalni efekt autoritarnosti na taj stav nije moderiran pripadnošću etničkoj grupi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb,
Filozofski fakultet, Zagreb
